Mlijeko je stoljećima bilo simbol zdravlja, no danas izaziva sve više kontroverzi. Dok ga jedni smatraju nezamjenjivim izvorom hranjivih tvari, drugi upozoravaju na zdravstvene probleme, loše uvjete u stočarstvu i goleme ekološke posljedice. Prema podacima Njemačkog društva za prehranu (DGE), prosječna potrošnja mlijeka u Njemačkoj prošle je godine iznosila 46 kilograma po osobi – čak deset kilograma manje nego prije deset godina
Kravlje mlijeko prirodno je namijenjeno prehrani teladi, no zbog bogatog sastava našlo je svoje mjesto u ljudskoj prehrani. Sadrži sve esencijalne aminokiseline, više od 400 masnih kiselina, kalcij, magnezij, kalij, fosfor te vitamine A, D, E, K i vitamine B skupine, osobito B2 i B12. Upravo zato DGE preporučuje dvije porcije mlijeka ili mliječnih proizvoda dnevno.
Ipak, ne reagiraju svi dobro na mlijeko. Čak 75 posto svjetske populacije i 30 posto Europljana ima intoleranciju na laktozu, što znači da im nedostaje enzim laktaza potreban za probavu mliječnog šećera. Posljedice su bolovi u trbuhu, nadutost i probavne smetnje. Kod osoba sklonih alergijama, konzumacija mlijeka može povećati rizik od razvoja alergijskih bolesti, navodi Tagesschau.
vezane vijesti
Ekološki otisak mlijeka
Osim zdravstvenih pitanja, mlijeko nosi i značajan ekološki teret. Profesor Marco Springmann sa Sveučilišta u Oxfordu, stručnjak za prehranu i okoliš, upozorava da mlijeko ima jedan od najvećih ekoloških otisaka – odmah iza govedine. Njegova istraživanja pokazuju da proizvodnja hrane uzrokuje četvrtinu svih emisija stakleničkih plinova na svijetu, troši više od 70 posto pitke vode i najveći je uzrok gubitka bioraznolikosti.
Studija u kojoj je sudjelovao otkrila je da bi prelazak na više biljnih namirnica mogao smanjiti emisije vezane uz prehranu za čak 73 posto, a iskorištavanje zemljišta za 76 posto. Čak i najekološkiji životinjski proizvodi, poput jaja i mlijeka, opterećuju okoliš više nego većina biljnih alternativa.
Dobrobit životinja pod povećalom
Osim klimatskih promjena, masovna proizvodnja mlijeka ostavlja traga i na životinjama. Istraživanje Humboldtova sveučilišta u Berlinu pokazalo je da mliječne krave u konvencionalnom uzgoju žive u lošijim uvjetima od većine druge stoke u industrijskom uzgoju. Upravo to, uz klimatske razloge, potiče sve više ljudi na odabir biljnih alternativa.
Sojino, zobeno i bademovo mlijeko čine oko deset posto ukupnog tržišta. Njihova prednost je niži udio zasićenih masnoća te manji utjecaj na okoliš – manje emisija, manja potrošnja vode i manja potreba za poljoprivrednim zemljištem. Proizvođači u biljne napitke dodaju kalcij i vitamine kako bi nutritivno bili usporedivi s kravljim mlijekom.
‘Većina zamjenskih proizvoda pokušava oponašati nutritivni profil mlijeka’, objašnjava Springmann. ‘Pozitivno je to što sadrže manje zasićenih masnoća, što je dobro za zdravlje.’
