Tijekom 33 godine norveški su znanstvenici pratili navike konzumacije mlijeka kod više od 70 tisuća ljudi i uspoređivali ih s ishodima po zdravlje srca i ukupnu smrtnost. Zaključak je nedvosmislen: tip mlijeka koji pijemo može utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti, pri čemu se varijante s manje masnoće pokazuju kao sigurniji izbor u odnosu na punomasne.

Velika norveška studija, objavljena u The American Journal of Clinical Nutrition, obuhvatila je 73.860 osoba prosječne dobi 41 godine, koje su znanstvenici pratili 33 godine, bilježeći 26.393 smrti, uključujući 8.590 zbog kardiovaskularnih bolesti.

Analiza je pokazala da je konzumacija punomasnog mlijeka povezana s višim rizikom smrtnosti u odnosu na konzumaciju obranog ili poluobranog mlijeka.

Koja masnoća je sigurniji izbor za vaše srce?

Rezultati se uklapaju u važeće preporuke zdravstvenih institucija koje upozoravaju da većinu masti u mlijeku i mliječnim proizvodima čine zasićene masnoće. Njihov prekomjeran unos pridonosi porastu LDL kolesterola, većem kardiovaskularnom riziku te, posredno, debljanju. U praksi to znači da izbor nižeg udjela mliječne masti može biti jednostavan, svakodnevan korak u korist zdravlja srca, osobito kod osoba koje mlijeko i mliječne proizvode konzumiraju redovito.

Ako volite mlijeko u kavi, zobenoj kaši ili smoothieju, prelazak na obranu ili poluobranu varijantu vjerojatno je najlakša promjena s mjerljivom dugoročnom koristi. Važno je i gledati širu sliku prehrane: ukupni unos zasićenih masti dolazi i iz masnijih sireva, maslaca, prerađenog mesa i industrijskih peciva. Tekstura i kremoznost poluobranog mlijeka mnogima su zadovoljavajući kompromis, a proteinski sadržaj ostaje praktički isti kao i u punomasnom. Ako vam je cilj dodatno sniziti ukupni unos zasićenih masti, obrano mlijeko daje najveći efekt uz najmanje promjene u navici.