Povratak obveznog služenja vojnog roka, nabava novog i modernog naoružanja za Hrvatsku vojsku i svečani vojni mimohod povodom 30. obljetnice operacije ''Oluja'', obilježili su 2025. godinu u području obrane.
Obvezno služenje vojnog roka u Hrvatskoj je zamrznuto 2008. godine. Njegov se povratak najavljivao duže vrijeme, a službeno je potvrđen krajem listopada, kada je Hrvatski sabor izglasao izmjene i dopune Zakona o obrani. Ministarstvo obrane ovog je tjedna poslalo prvih 1200 poziva na zdravstvene preglede koji će se početi obavljati u drugoj polovici siječnja 2026. Pozivi za preglede stižu mladićima rođenima 2007. godine, s prijavljenim prebivalištem u Hrvatskoj, koju u MORH-u nazivaju 'nultom generacijom'.
Temeljno vojno osposobljavanje provodit će se u tri vojarne, u Kninu, Slunju i Požegi, trajat će dva mjeseca, a prvi ročnici očekuju se u vojarnama početkom ožujka.
Prema planu Ministarstva obrane, vojnu će obuku u jednoj kalendarskoj godini proći pet naraštaja ročnika, oko 800 ročnika po naraštaju ili četiri tisuće ukupno. Ročnici će za vojno osposobljavanje dobivati naknadu od 1100 eura mjesečno, a spomenuta dva mjeseca obuke upisat će im se u radni staž.
Osobama koje zbog vjerskih ili moralnih razloga ne žele sudjelovati u vojničkim dužnostima, mogu se pozvati na prigovor savjesti. U tom slučaju mogu birati između obuke u Civilnoj zaštiti koja traje tri mjeseca ili u jedinicama lokalne samouprave u trajanju od četiri mjeseca. Za obuku u Civilnoj zaštiti predviđena je mjesečna naknada od 250 eura, a u drugom slučaju ona iznosi 100 eura.
Vojne obveze mogu se osloboditi mladići koji su ocijenjeni nesposobnima, koji su se najmanje dvije godine obrazovali za kadeta temeljem ugovora s MORH-om, koji osim hrvatskog imaju i strano državljanstvo te su regulirali obvezu vojnog osposobljavanja u inozemstvu, polaznici policijske škole MUP-a, službenici pravosudne policije ili zaređeni svećenici, đakoni, redovnici.
Modernizacija Hrvatske vojske
U 2025. godini nastavljen je proces modernizacije Hrvatske vojske. Početkom godine u vojarnu u Našicama stigla su prva oklopna borbena vozila Bradley, dok se ostala obnavljaju u Đuri Đakoviću. Krajem travnja iz Francuske je stigao posljednji od 12 ugovorenih višenamjenskih borbenih aviona Rafale, a iz Turske je ljetos isporučeno šest bespilotnih letjelica Bayraktar. U prosincu je Vlada potpisala ugovore o novom paketu naoružanja. S Francuskom je dogovorena nabava 18 samohodnih haubica Caesar.
Uz haubice, nabavlja se 90-ak različitih vozila, od oklopnih vozila, teretno terenskih vozila, lakih terenskih vozila, specijalnih terenskih vozila veze, specijalnih terenskih vozila za izvlačenje, motriteljskih i opto-elektroničkih instrumenata, prijenosnih radara za nadzor i lociranje ciljeva te ostale opreme. S Njemačkom je Vlada ugovorila nabavu još 44 borbena tenka Leopard 2A8 s tri simulatora, pričuvnim dijelovima i logističkom potporom.
Vlada je donijela odluku i o nabavi 420 teških terenskih kamiona Tatra. Riječ je kamionima koji ispunjavaju sve NATO-ove standarde za balističku i protuminsku zaštitu. Završna montaža kamiona i njihovo održavanje provoditi će se u Hrvatskoj, u tvrtki Đuro Đaković.
Što se tiče rokova isporuka, kamioni Tatra stizat će između 2026. i 2030. godine, tenkovi Leopard očekuju se od 2028. do 2030., dok je rok za haubice Caesar 2030. godina. Ukupna vrijednost svih ugovorenih naoružanja iznosi oko dvije milijarde eura. Većina tog iznosa osigurat će se kroz EU SAFE zajam od 2026. do 2030. godine.
Odlukom Vlade također se nabavljaju dva stacionarna sustava za zaštitu vojne kritične infrastrukture i dva mobilna sustava integrirana na vozila u svrhu opremanja brigade srednjeg pješaštva.
Vojni mimohod
Svu opremu i naoružanje kojima Hrvatska vojska trenutno raspolaže, građani su imali prilike vidjeti na svečanom vojnom mimohodu povodom 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije ''Oluja''. Duž Vukovarske ulice u Zagrebu prošlo je više od 20 pješačkih postroja i oko 500 borbenih i neborbenih vozila, među kojima su bili Leopard tenkovi te oklopna vozila Bradley.
Nakon njih, uslijedio je letački program s 41 avionom Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i 6 helikoptera MUP-a. Nebom iznad Zagreba preletjeli su, između ostalih, Rafali, bespilotne letjelice Bayraktari i FPV dronovi.
Za to vrijeme, u Splitu je održan mimoplov Hrvatske ratne mornarice u kojem su sudjelovale četiri raketne topovnjače, dva desantna broda minopolagača, četiri ophodna broda i četiri velike gumene brodice.