Bio je rani siječanj 2026. kada je 68-godišnji Andreas Thomsen shvatio da nešto nije u redu. U njegovu domu u Berlinu nestalo je struje – svjetla nisu radila, uređaji su utihnuli, a električne rolete ostale spuštene.

Za Thomsenov slučaj to nije bila tek neugodnost. Zbog amiotrofične lateralne skleroze (ALS) ovisi o respiratoru koji mu omogućuje disanje. U tom trenutku uređaj je radio na bateriju – imao je još svega nekoliko sati.

Tek kasnije doznao je da je riječ o napadu na elektroenergetsku mrežu. Stotine tisuća stanovnika jugozapadnog Berlina ostale su bez struje. Thomsen je pozvao pomoć, ali su spasilačke ekipe imale dodatni problem – vrata i dizalo u zgradi nisu radili bez električne energije.

‘Osjećao sam se kao da se utapam’, prisjetio se kasnije, nakon što je prebačen u vozilo hitne pomoći i ponovno priključen na mobilni respirator.

'Vulkan grupa' i mreža bez jasne strukture

Za napad je odgovornost preuzela skupina koja se naziva 'Vulkan grupa'. Istražitelji navode da se to ime već godinama pojavljuje u sličnim sabotažama – od željezničke infrastrukture do energetskih objekata, piše Politico.

No, prema procjenama sigurnosnih službi, ne radi se o klasičnoj organizaciji, nego o labavoj mreži povezanih aktera. Riječ je o decentraliziranoj sceni u kojoj jedni razvijaju ideološke koncepte, a drugi provode konkretne akcije.

Njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova povezuje najmanje 13 napada s tim nazivom, ali vjeruje da iza njega stoji više različitih skupina i pojedinaca.

Sabotaže sve češće i sve opasnije

Napad iz siječnja 2026. nije izoliran slučaj. Već u rujnu 2025. zapaljeni su dalekovodi u berlinskoj četvrti Johannisthal, što je izazvalo nestanak struje za desetke tisuća kućanstava i višemilijunsku štetu.

Meta je bio i tehnološki park Adlershof, jedan od najvećih u Europi.

Napadi su se nastavili i drugdje. Godine 2024. zapaljen je dalekovod u blizini tvornice Tesla, što je zaustavilo proizvodnju na nekoliko dana.

Prema podacima Saveznog kriminalističkog ureda, prošle godine zabilježen je 321 slučaj sabotaže diljem Njemačke, uz nagli rast u drugoj polovici godine.

Ideologija i poziv na 'otpor'

Istražitelji ističu da ideološku podlogu za ovakve akcije često pružaju radikalni lijevi autori i publikacije.

Jedan od ključnih tekstova je brošura ‘Disconnect’ iz 2015., koja poziva na borbu protiv digitalizacije društva, pa i putem sabotaže. Autori tvrde da su moderne tehnologije alat kontrole, a odgovor treba biti ‘otpor’, uključujući napade na infrastrukturu.

Sigurnosne službe smatraju da takve ideje inspiriraju pojedince na konkretne akcije na terenu.

Policija bez konkretnih rezultata

Unatoč godinama istraga, vlasti imaju malo konkretnih rezultata. Osumnjičeni se pojavljuju u jednom slučaju, zatim nestaju, pa se ponovno pojavljuju nakon novog napada.

Policija je provodila nadzor, postavljala uređaje za praćenje i organizirala racije, no često bez uspjeha. Nedavne pretrage stanova i okupljališta diljem zemlje rezultirale su uglavnom zapljenom literature – ali bez uhićenja.

Siječanjski napad u Berlinu, najveći blackout u gradu od Drugog svjetskog rata, označio je prekretnicu.

Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt poručio je da se ‘borba protiv lijevog terorizma mora pojačati’.

Iako su ranije postojale sumnje u moguću ulogu Rusije, vlasti zasad nemaju dokaze o umiješanosti stranih aktera. Većina identificiranih počinitelja povezana je s domaćim ekstremno lijevim krugovima.