Europske prijestolnice sve češće razmatraju scenarij koji je donedavno djelovao pretjerano: mogućnost da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao iskoristiti sljedeće dvije godine kao ‘prozor prilike’ za testiranje Zapada i njegove predanosti NATO-u. Iako dio dužnosnika upozorava na ozbiljnost prijetnje, drugi smatraju da su takvi strahovi pretjerani
Prema procjenama dijela europskih političara i sigurnosnih stručnjaka, razdoblje dok je Donald Trump još u Bijeloj kući, a Europska unija nije u potpunosti ojačala svoje obrambene kapacitete, moglo bi biti ključan trenutak za Moskvu.
Finski europarlamentarac Mika Aaltola upozorio je da ‘nešto može dogoditi vrlo brzo’, naglašavajući kako su transatlantski odnosi oslabljeni, a Europa još nije spremna samostalno preuzeti sigurnosnu odgovornost.
Istodobno, iako rat u Ukrajini pokazuje ograničenja ruske vojne moći, analitičari podsjećaju da Kremlj nikada nije odustao od ambicije širenja utjecaja, piše Politico.
vezane vijesti
Manje vjerojatan otvoreni napad, veća opasnost od 'sivih zona'
Unatoč zabrinutosti, većina vojnih dužnosnika ne očekuje izravan napad Rusije na neku članicu NATO-a. Umjesto toga, realnijim scenarijem smatraju ograničene i ciljane operacije koje bi bile dovoljno nejasne da izazovu podjele unutar saveza.
Riječ je o taktikama poput napada dronovima, operacija u Baltičkom moru ili hibridnih incidenata u arktičkim područjima. Cilj takvih poteza bio bi testirati granice članka 5 NATO-a, koji predviđa kolektivnu obranu u slučaju napada na jednu članicu.
Bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis smatra da bi Moskva mogla pokušati ‘horizontalnu eskalaciju’ kako bi izbjegla ponižavajuće pregovore oko Ukrajine.
Uloga SAD-a i politički pritisci
Dodatnu neizvjesnost unosi američka politika. Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da je najveća prijetnja transatlantskoj zajednici ‘raspad savezništva’.
U Europi raste zabrinutost da bi unutarnji politički pritisci u SAD-u mogli dovesti do daljnjeg distanciranja Washingtona od NATO-a, osobito ako republikanci oslabe na izborima. Već sada su najavljeni potezi poput povlačenja američkih vojnika iz Njemačke, što dodatno potiče nervozu među saveznicima.
Iako su europske zemlje nakon ruske invazije na Ukrajinu značajno povećale obrambene izdatke, konkretni učinci tih ulaganja neće biti vidljivi još nekoliko godina. Prema planovima EU-a, puna spremnost za odvraćanje prijetnji očekuje se tek do 2030.
Finski političar Ville Niinistö upozorava da i psihološki pritisak može imati ozbiljne posljedice, jer bi strah mogao oslabiti podršku Ukrajini.
Podijeljene procjene prijetnje
Nisu sve europske zemlje jednako zabrinute. Dok političari iz Finske i baltičkih država upozoravaju na hitnost jačanja obrane, u nekim krugovima NATO-a prevladava oprezniji pristup.
Estonski predsjednik Alar Karis smatra da Rusija trenutno nema kapaciteta za novi veliki sukob zbog angažmana u Ukrajini. Sličan stav dijele i pojedini NATO dužnosnici koji upozoravaju da pretjerano alarmiranje može igrati u korist Kremlja.
Ipak, ni oni ne isključuju mogućnost pogrešne procjene. ‘Nitko nije očekivao rat u Ukrajini’, podsjećaju, naglašavajući potrebu za stalnom pripravnošću.
