Ukrajinski borbeni zrakoplovi F-16 više od tri tjedna nisu imali dovoljno raketa za obaranje ruskih dronova i projektila, baš u trenutku u kojem se Moskva pripremala za žestoku zračnu kampanju, tvrde tri izvora upoznata sa situacijom
Nestašica, koja je trajala od kraja studenoga do sredine prosinca i o kojoj dosad nije bilo javnih informacija, razotkrila je ranjivost ukrajinske protuzračne obrane. Naime Kijev u velikoj mjeri ovisi o zapadnim saveznicima za rakete i obrambene sustave kojima pokušava zaustaviti česte ruske napade, ekskluzivno je objavio Reuters.
Ukrajina već godinama upozorava na manjak oružja, a posljednjih mjeseci govori i o kritičnim nestašicama, pritom nastojeći ne zaoštriti odnose s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Potreba za zapadnim naoružanjem vjerojatno će ostati velika jer kraj rata nije na vidiku, a dodatni pritisak na globalne zalihe stvara rat s Iranom.
Tri izvora navode da su Ukrajinci u jednom trenutku imali tek nekoliko američkih raketa zrak-zrak AIM-9 Sidewinder za cijelu eskadrilu F-16. Jedan od njih rekao je za Reuters da 'Ukrajina gotovo mjesec dana nije imala što staviti na svoje zrakoplove'.
Istodobno su stotine tisuća Ukrajinaca tijekom zime ostale bez grijanja, struje i tople vode zbog intenziviranih ruskih napada na energetsku infrastrukturu.
Sva tri izvora tražila su anonimnost jer se radi o osjetljivim informacijama o ranjivostima na bojištu. Reuters nije mogao utvrditi uzrok nestašice, niti je jasno je li do kašnjenja došlo zbog Sjedinjenih Država ili europskih partnera. Prema riječima jednog od izvora, saveznici su Kijevu jednostavno poručili da trenutačno nemaju raspoloživih zaliha.
Na upit o situaciji, američki dužnosnik rekao je da je Washington i dalje predan podršci Ukrajini prodajom američkog oružja putem NATO-a te da je Trumpova administracija postigla 'ogroman napredak' prema mirovnom sporazumu između Ukrajine i Rusije.
Piloti gađali dronove topovima
Tijekom nestašice piloti F-16 letjeli su uglavnom danju i pokušavali obarati dronove rotacijskim topovima, rekao je drugi izvor. Noćne misije bile su preopasne, iako se ruski napadi dronovima najčešće događaju upravo noću.
Piloti su ponekad pokušavali ponovno koristiti rakete koje ranije nisu bile ispaljene, nadajući se da će nakon održavanja proraditi, što je u nekim slučajevima i uspjelo.
Ukrajinski F-16 uglavnom koriste starije varijante raketa AIM-9, poznate kao Lima i Mike, proizvedene još 1970-ih i 1980-ih. Iako su desetljeća stare, riječ je o relativno jeftinom načinu presretanja ruskih dronova i krstarećih projektila.
Situacija se popravila u prosincu, kada je Ukrajina od partnera dobila nove rakete AIM-9, neposredno prije velikog ruskog napada. Izvori nisu htjeli otkriti koje su zemlje sudjelovale u toj isporuci.
Reuters nije mogao procijeniti koliki je bio stvarni operativni učinak privremene nestašice. Jedan od izvora tvrdi da se ona nije poklopila s najvećim ruskim napadima te zime, a dugi navodi da su članice NATO-a Njemačka i Kanada posljednjih mjeseci slale projektile Sidewinder te potvrđuje da je ranije došlo do 'manjeg pada' zaliha, ali bez dodatnih detalja.
Njemačko ministarstvo obrane odbilo je komentirati pojedinačne isporuke iz sigurnosnih razloga. Kanada je pak poručila da je u procesu doniranja projektila AIM-9M-8 iz zaliha svojih oružanih snaga, dodajući da će ta donacija 'nadopuniti raniju isporuku stotina kanadskih projektila AIM i pripadajućih komponenti'.
Skupi projektili i velika potražnja
Trumpova administracija promijenila je model opskrbe Ukrajine američkim oružjem. Umjesto izravne vojne pomoći, Washington sada prodaje naoružanje saveznicima u NATO-u, a oni ga zatim šalju Kijevu kroz mehanizam PURL (Prioritetni popis zahtjeva Ukrajine).
Prema riječima jednog od dužnosnika NATO-a, tim je mehanizmom od ljeta osigurano oko 75 posto projektila za ukrajinske baterije Patriot i 90 posto streljiva za druge sustave protuzračne obrane.
Unatoč tome, Ukrajina se i dalje muči s nabavom dovoljnog broja presretačkih projektila. Rusija u velikim napadima ispaljuje stotine dronova i raketa, a Ukrajinci ih pokušavaju obarati kombinacijom kamionskih topova, elektroničkog ometanja, dronova presretača te projektila zrak-zrak i zemlja-zrak.
Predsjednik Volodimir Zelenski u siječnju je uputio hitan apel zbog nedostatka streljiva, posebno za američki sustav Patriot, korišten protiv ruskih balističkih projektila Iskander.
Avioni F-16, koje su europski saveznici počeli isporučivati 2024. godine, dio su zračne komponente ukrajinske protuzračne obrane. Prema jednom od izvora, ti su zrakoplovi do sada presreli oko 2000 dronova i projektila. Njihov točan broj u Ukrajini nije javno objavljen, no izvor govori o 'desecima' letjelica.
Zrakoplovi mogu nositi rakete AIM-9 ili naprednije AIM-120, a proizvodi ih američki Raytheon iz obrambene grupacije RTX. Jedan projektil AIM-120 stoji više od milijun dolara pa se rijetko koristi protiv jeftinih ruskih dronova.
Te se rakete upotrebljavaju i u norveškim sustavima protuzračne obrane NASAMS, koje ima i Ukrajina, što znači da su i njihove operacije tijekom nestašice bile ograničene. Izvori dodaju da je nedostajalo i američkih raketa RIM-7, a njih Ukrajinci koriste u moderniziranim sustavima sovjetskog podrijetla.
Norveško ministarstvo obrane priopćilo je da je početkom zime isporučilo Ukrajini 'značajan broj' presretača za NASAMS 'da bi sustav mogao nastaviti štititi ukrajinske građane od smrtonosnih zračnih napada'.