U mjesecu srpnju grad Hvar ugostio je točno 50.085 turista (3 posto više nego lani) koji su ostvarili 184 tisuće noćenja (2 posto nego lani). Ukupno, u prvih sedam mjeseci ove godine grad ima 5 posto više dolazaka i 3 posto više noćenja u odnosu na prošlu, također rekordnu godinu.

Plastično: Hvar je posjetilo pet tisuća ljudi više koji su ostvarili deset tisuća noćenja više.

'Nekima možda smeta da je manje 'nenoćenja, odnosno 'noćarenja', koja doista jesu u drastičnom padu' - na društvenim mrežama duhovito primjećuju Hvarani referirajući se na goste koji su do lani masovno dolazili u grad posljednjim trajektom ili katamaranom, ondje cijelu noć pili, zabavljali se i često radili nered, te odlazili s otoka prvim jutarnjim brodom.

Hvar kao pokazni primjer

Grad Hvar prošlog ljeta postao je pokazni primjer nakon što je od strane vlasnika više noćnih klubova napadnut vlasnik kultnog restorana Gariful, nakon čega su izbili masovni prosvjedi te su otok počele pohoditi jake snage policije i sva sila različitih inspekcija.

Ispostavilo se da svi klubovi na otvorenom - uključujući i one na obližnjim Paklenim otocima - zapravo krše zakone i pravilnike o buci koji ne dozvoljavaju prekoračenje razine od 65 decibela, pa su redom ostajali bez zvučnika i žive glazbe na otvorenom prostoru.

Prošle godine, a ove godine možda još i više, Hvar proživljava neobičnu transformaciju koja se nekima sviđa, a nekima dakako ne paše: na društvenim mrežama upadljivo izostaju snimke razularenih turista koji povraćaju ili spavaju na ulicama i trgovima, ali su češći prizori kulturnih događanja, pa i javnih koncerata u organizaciji lokalne uprave.

Lokalno obilaženje Zakona o buci

U svom prethodnom mandatu Gradsko vijeće Hvara u čak dva navrata pokušalo je donijeti komunalne odluke kojima su pokušali zaobići zakonska ograničenja o buci, no to nije prošlo - bilo zbog odbijanja samih vijećnika, bilo zbog upozorenja da bi se radilo o nezakonitim odlukama. Slično je pokušao učiniti i Grad Poreč, pa je odustao nakon intervencije Ministarstva zdravstva.

Zakon, naime, predviđa maksimalnu razinu od 65 decibela za sve prostore, te njeno eventualno prekoračenje isključivo za skupove, koncerte i druge javne manifestacije koje organizira, odnosno odobri lokalna vlast. U tu kategoriju svakako ne može spadati 'obična' svakodnevna zabava na ugostiteljskim terasama, a posebno noćni partyji u zaštićenim zonama poput obližnjih Paklenih otoka, a mogu recimo zagrebačko 'Ljeto u Strossu', zabave na novootvorenom splitskom Žnjanu, kulturni i zabavni festivali, Ultra i slično.

Na nedavnim lokalnim izborima omjer snaga se promijenio, pa u Gradskom vijeću - barem kako sada stvari stoje - sjedi deset vijećnika koji se zalažu za striktno poštivanje propisa o buci i njih troje koje se smatra bliskim stavovima vlasnika noćnih klubova.

Posljednja verzija Zakona o zaštiti od buke usvojena je 2021. godine, kao posljedica ugradnje europskih direktiva u hrvatsko zakonodavstvo, a prateći Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke iste godine usvojilo je nadležno Ministarstvo zdravstva. Radi se o poprilično rigoroznim propisima kojima je svrha prije svega zaštita ljudskog zdravlja, a potom prirode i okoliša.

S druge strane, neslužbeno se može čuti da mnogi ugostiteljski lobiji posljednjih mjeseci intenzivno lobiraju da se spomenuti propisi izmijene i radikalno ublaže, a navodno je ta tema rubno spomenuta i na nedavnom širokom sastanku Vlade i turističkog sektora održanom upravo na ovom otoku.

Splitsko iskustvo

Suprotno uvriježenom dojmu, grad Hvar zapravo nije bio prvi u Hrvatskoj u kojemu su se propisi o buci počeli striktno, neki bi rekli i radikalno poštovati - prije njega to se još prije nekoliko godina zbilo u Splitu, gdje su se bivši gradonačelnik Ivica Puljak i njegov zamjenik Bojan Ivošević također našli na meti više lobija i javnih optužbi da 'ubijaju turizam i život u gradu' jer su zabranili postavljanje zvučnika i izvođenje žive glazbe na otvorenom.

I u slučaju Splita, međutim, brojke su sve to demantirale - grad iz godine u godinu bilježi porast broja dolazaka i noćenja. Lani je Split po prvi put prešao ukupno milijun dolazaka i tri milijuna noćenja, ove godine zasad dodatno raste za dva do tri posto.

U ovom gradu ipak se i dalje bilježe povremeni ekscesi s razuzdanim turistima - ne previše češći, ali medijski svakako eksponiraniji u odnosu na nered u drugim većim turističkim destinacijama. No, kao njihov generator označeni su noćni klubovi u zatvorenom prostoru koji se, suprotno volji gradskih vlasti, nalaze u strogom centru, pa često čak i u samoj gradskoj jezgri.

Ograničenja buke u takvim prostorima, pod uvjetom da se drže propisa o izolaciji, znatno su blaža - ali problem stvaraju gosti na odlasku. Izvjesno je da će Vlada udovoljiti traženju novog gradonačelnika Tomislava Šute i mogućnost odlučivanja o lokaciji ovakvih sadržaja prebaciti s državne na nižu razinu, što je odbijala dok je Splitom upravljala druga garnitura.

No ukupno, čini se, na hrvatskoj obali zapravo tek slijedi intenzivnija provjera poštivanja zakona i pravilnika o buci nakon što su to prošli turistički šampioni poput Splita i Hvara, makar će za to trebati cijele brigade sanitarnih inspektora i komunalnih redara.

Učinak bi trebao biti jednostavan: znat će se kada je vrijeme za zabavu, a kada za odmor, te gdje je mjesto za mirnu noć, a gdje za noćne klubove.

U centrima gradova ovi posljednji svakako neće preživjeti, pogotovo na otvorenom prostoru. No kakvi će se sadržaji ondje nuditi i kakav će se turizam ondje razvijati - e, to je znatno složenije pitanje.