Dok američki predsjednik Donald Trump sanja o dobivanju Nobelove nagrade za mir ove godine, stvarnost na bojištima u Ukrajini pokazuje sasvim drukčiju sliku. Njegovi pokušaji posredovanja između Moskve i Kijeva zasad nisu donijeli ništa više od bombastičnih izjava i nedosljednih prijetnji, a rat i dalje bjesni – bez ikakvih znakova približavanja mirovnom rješenju
Od početka mandata Trump se nastoji prikazati kao globalni mirotvorac, ali njegova uloga u najvećem ratu današnjice ostala je simbolična. Nakon nekoliko mjeseci blagonaklone retorike prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, američki se čelnik okrenuo Ukrajini i počeo sve češće isticati potrebu za pravednim mirom.
No iza izjava o 'pobjedi Ukrajine' i 'slabljenju ruskog tigra od papira' ne stoji ništa konkretno. Trump je, primjerice, više puta najavljivao strože sankcije, uvođenje carina ili vojnu pomoć Kijevu, ali većina tih prijetnji ostala je na razini političkog spektakla.
Stručnjaci upozoravaju da je predsjednikova politika prema tom ratu 'zaglavila' – bez jasne strategije, odlučnosti ili međunarodne koordinacije, piše Kyiv Independent.
vezane vijesti
Putin i dalje nepopustljiv
Sastanak Trumpa i Putina na Aljasci 15. kolovoza trebao je označiti početak novog mirovnog procesa. Umjesto toga, pregovori su se praktički urušili. Putin, ohrabren Trumpovim odlukama o odgodi sankcija i toplim prijemom, nije pokazao nikakvu volju za kompromisom.
Rusija je nastavila s napadima na Ukrajinu, a povremeno je i kršila zračni prostor europskih članica NATO-a, povećavajući napetosti.
'Putin je vrlo jasan – on ne želi mir', rekao je Daniel Hamilton iz Brookingsa. 'Trumpova administracija jednostavno ne vrši dovoljan pritisak da bi ga natjerala na ustupke.'
Moskva smatra da joj nastavak vojnog pritiska donosi više koristi nego bilo kakvi pregovori, a Kijev, iako otvoren za razgovore, ne može pristati na ruske uvjete koji bi značili predaju i kratkotrajno primirje bez stvarnog rješenja.
Trumpov trgovinski pritisak – bez učinka
Jedno od glavnih oruđa koja Trump koristi protiv Rusije su carine za zemlje koje kupuju naftu i plin od nje. U kolovozu je Indiji uveo 25-postotne carine zbog kupnje ruske nafte, ali to nije promijenilo njezinu energetsku politiku. Indijska vlada poručila je da neće smanjivati uvoz nafte iz Rusije jer joj je prioritet energetska sigurnost.
Kina, najveći kupac ruskih energenata, ostala je netaknuta. Trump je u više navrata prijetio carinama, ali se povukao nakon što je Peking uzvratio protumjerama. 'Trump zna da Kina ima golemu polugu utjecaja', rekao je ukrajinski ekonomist Serhij Fursa. 'U sukobu s Pekingom nema dovoljno snage da izdrži trgovinski rat.'
U Washingtonu je najavljen i zakon kojim bi se uvele stotine novih sankcija ruskoj floti tankera u sjeni, ali on zasad nije prošao Senat.
Europa oklijeva, Orban drži kočnicu
Trump je pokušao utjecati i na Europsku uniju, potičući države članice da ubrzaju odustajanje od nafte i plina iz Rusije – s planiranog kraja 2027. na kraj 2026. godine. Iako su Bruxelles i nekoliko zapadnoeuropskih zemalja načelno podržali tu ideju, blokiraju je Mađarska i Slovačka.
'Glavni problem je Viktor Orban', kaže Hamilton. 'Kad bi Trump doista htio potaknuti Europu, mogao bi ga jednostavno nazvati i pritisnuti.'
No i kad bi Orban popustio, učinak bi bio ograničen. Te dvije zemlje čine tek tri posto ruskog izvoza nafte, a Europa i dalje uvozi znatne količine ruskog ukapljenog plina. Pravi udarac Moskvi bio bi prestanak izvoza u Tursku, ali takav scenarij zasad se čini nerealnim.
Novi adut – rakete Tomahawk
U pozadini zastoja na diplomatskom planu američka administracija sve ozbiljnije razmatra vojnu pomoć Ukrajini. Nakon niza uspješnih napada dronovima na ruske rafinerije i logističke baze, Kijev traži oružje većeg dometa.
Sjedinjene Države razmatraju slanje krstarećih raketa Tomahawk, dometa do 2500 kilometara, što bi Ukrajini omogućilo udare duboko unutar ruskog teritorija. Uz to, Washington planira dijeliti obavještajne podatke s Ukrajincima da bi njihovi napadi bili precizniji.
'Takvi potezi, ako se ostvare, mogli bi natjerati Rusiju da ponovno razmotri pregovore', smatra Peter Rough iz Instituta Hudson. No drugi analitičari sumnjaju da će doći do toga. 'Sve dok Trump samo govori, a ne isporučuje oružje, to je čista propaganda – stvorena da se pokaže kako pomaže Ukrajini, iako zapravo ne čini ništa', ocijenila je Ruth Deyermond s londonskog King’s Collegea.
Mirovni proces u zastoju
Prema ocjeni brojnih stručnjaka, Trumpova strategija prema ratu u Ukrajini svela se na retoriku bez stvarne političke volje. S jedne strane, obećava odlučne korake protiv Rusije, a s druge stalno odgađa sankcije, oklijeva s isporukama oružja i izbjegava otvoreni sukob s Kinom i Indijom.
'Trenutačno je sve zamrznuto. Ne postoji kolektivni pritisak na Moskvu, niti znak da bi Putin bio spreman na ustupke', izjavio je Michael O’Hanlon iz Brookingsa.
U međuvremenu Ukrajina nastavlja rat iscrpljivanja, a njezini saveznici traže ravnotežu između potpore Kijevu i izbjegavanja otvorene konfrontacije s Moskvom.
Trumpov san o Nobelovoj nagradi za mir, barem zasad, čini se daljim nego ikad – jer mir između Rusije i Ukrajine, kako kažu analitičari, nije ni na vidiku.
