Prvi put u 125-godišnjoj povijesti nagrade medijima je dopušten uvid u proces iza kulisa, a kako on izgleda iz prve ruke, zabilježio je BBC.

Pet članova i tajnik sastaju se u prostoriji Odbora u Nobelovu institutu u Oslu, u kojoj stoji isti luster i hrastov namještaj još od prvog dodijeljenog priznanja. Na zidovima su uokvirene fotografije svih dosadašnjih dobitnika Nobelove nagrade za mir, a na kraju galerije ostavljen je prostor za sliku ovogodišnjeg laureata.

Ispod portreta Alfreda Nobela, izumitelja dinamita i utemeljitelja nagrada, odbor se okuplja u ponedjeljak ujutro, četiri dana prije objave pobjednika. Uživaju u kavi i kratkim razgovorima, a potom započinju raspravu, što je završni čin višemjesečnog procesa odabira.

'Raspravljamo, svađamo se, a atmosfera je užarena', kaže predsjednik Norveškog Nobelova odbora Jørgen Watne Frydnes, 'ali smo, naravno, civilizirani i svake godine pokušavamo donijeti odluku utemeljenu na konsenzusu.'

Članovi zatim glasno čitaju kriterije nagrade zapisane u Nobelovoj oporuci iz 1895. godine: ona se dodjeljuje onome tko je najviše doprinio bratstvu među narodima, ukidanju ili smanjenju redovnih vojski ili pak održavanju i promicanju mirovnih kongresa. Novinari su zatim izašli iz prostorije, a vrata su se zatvorila. Vrijeme je za odluku. A nad svim lebdi jedna figura – Donald Trump.

Trumpova želja

Najmoćniji čovjek svijeta želi najprestižniju svjetsku nagradu i čini se kao da je opsjednut njome. Na skupovima i konferencijama za medije više je puta nabrajao 'sedam ratova koje je riješio'. Hvalio se time da zaslužuje nagradu i da 'svi kažu da bi je trebao dobiti', ali je vojnicima u Virginiji prošlog mjeseca rekao: 'Dat će je nekom tipu koji nije napravio ništa; dat će je onome koji je napisao knjigu o umu Donalda Trumpa... to će biti velika uvreda za našu zemlju.'

Svjetski čelnici, čini se, shvatili su da je put do njegova srca taj da mu laskaju i govore da je zaslužio Nobela. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu javno je pokazao pismo nominacije u Bijeloj kući, predsjednik Azerbajdžana rekao je na konferenciji da Trump zaslužuje tu nagradu, a pakistanska vlada objavila je da ga je nominirala, što im je donijelo odobravanje američkog predsjednika. I njegovi suradnici učinili su isto. Pred kamerama je tako Steve Witkoff izjavio da mu je jedina želja da Nobelov odbor prepozna Trumpa kao 'najboljeg kandidata u povijesti nagrade'.

Jørgen Watne Frydnes čini se ravnodušan prema javnom pritisku. 'Svake godine primamo tisuće pisama, e-mailova, zahtjeva, ljudi koji govore 'ovog trebate izabrati', tako da taj pritisak i kampanja... nisu ništa novo', kaže. No diplomatski dodaje da nevjerojatna pozornost ove godine nije prošla nezapaženo. 'Osjećamo da nas svijet sluša i raspravlja o tome kako postići mir – i to je dobro. Moramo ostati čvrsti i dosljedni u svojim odlukama... to je naša dužnost.'

Norveški odbor imenuje parlament države, a iako su članovi, uglavnom umirovljeni zastupnici, izrazito neovisni, često imaju snažna stajališta. Frydnes, koji vodi norvešku podružnicu udruge za promicanje slobode izražavanja, ranije je kritizirao gušenja slobode 'čak i u demokratskim državama', prozivajući i samog Trumpa. Norveški mediji izvijestili su da je američki predsjednik nazvao Jensa Stoltenberga, bivšeg glavnog tajnika NATO-a, sada norveškog ministra financija, da bi lobirao za nagradu te se otvoreno raspravlja i o tome bi li Trump mogao napasti Norvešku ako ne pobijedi.

Slabe šanse

Norveška je već bila pod pritiskom 2010. godine, kada je kineski disident Liu Xiaobo dobio nagradu, nakon čega je Peking zamrznuo diplomatske odnose s tom državom i uveo joj ekonomske sankcije, što je trajalo šest godina. Dakle je li uopće zamislivo da polarizirajući američki predsjednik pobijedi? Ima on svojih pristaša, i u zemlji i u inozemstvu, no Nina Graeger, direktorica Instituta za istraživanje mira (PRIO), smatra da su mu šanse male.

'Trumpova administracija povukla se iz međunarodnih institucija poput Svjetske zdravstvene organizacije i Pariškog klimatskog sporazuma, a kad pogledate njegovu želju da preuzme Grenland od Danske... to ne govori u prilog međunarodnoj suradnji.' U kombinaciji s gušenjem prosvjeda, novinara i akademika, zaključuje: 'Mislim da to ukazuje na nemiroljubiv smjer.'

Jedna od prepreka za Trumpa je i to što su nominacije, a ove godine ih je bilo 338, zatvorene krajem siječnja kako bi odbor imao vremena za procjenu, no njemu je tek tada započeo drugi mandat u Bijeloj kući. Ipak, ako se njegov mirovni plan za Gazu ostvari i održi, a Trump je u četvrtak navečer objavio da su se Izrael i Hamas dogovorili o prvoj fazi, Graeger vjeruje da bi mogao biti ozbiljan kandidat tek iduće godine. 'Mislim da bi tada bilo teško ne pogledati u njegovu smjeru', kaže.

'Da se zovem Obama, nagradu bi mi dali za deset sekundi'

Svake godine zlatna medalja lijeva se u norveškoj kovnici, a ime dobitnika ugravira se na rub. 'Postoji element milosti i poniznosti vezan uz dobitnike', kaže Thanos Marizis, grčki student na magisteriju Sveučilišta u Oslu, koji pohađa kolegij o ratu, miru i Nobelovoj nagradi. 'Nagrada bi trebala biti priznanje za potragu za mirom koja koristi čovječanstvu, a ne samome sebi.'

Studentica Kathleen Wright (21) dodaje: 'Vidjeti ljude koji su riskirali živote i dobili ovo priznanje – poput tinejdžerice Malale Jusafzai, koju su upucali talibani – a onda imati nekoga tko je na putovanju vlastitog ega i šalje svoje prijatelje da zovu odbor, to mi je smiješno.' Po njezinu mišljenju, svrha nagrade je slaviti često nepoznate pojedince i organizacije koji rade važne stvari. 'Kad radiš na miru, to ne počinje s vođama, već s malim skupinama – i to treba istaknuti.'

Na zidovima prostorije Nobelova odbora, među mnogim svjetskim vođama koji su bili laureati, nalaze se i četiri američka predsjednika, uključujući Baracka Obamu, koji je dobio nagradu samo nekoliko mjeseci nakon što je preuzeo dužnost. To je razljutio njegova nasljednika. 'Da se zovem Obama, dali bi mi Nobelovu nagradu za deset sekundi', požalio se Trump.

Ti zidovi pričaju o mnogim borbama koje su laureati vodili od 1901. godine – protiv ratova, apartheida, nuklearnog oružja i klimatskih promjena. Ove godine sve to donekle zasjenjuje kampanja iz Bijele kuće. Ali ako Trump želi saznati što se događalo iza tih vrata, tko ga je nominirao i protiv koga se natjecao, naići će na problem jer se dokumenti o tome 50 godina čuvaju u tajnosti.