PUNO KONTROVERZI

Trump se zbog otočja usred Indika obrušio na Britance. Zašto?

20.01.2026 u 12:57

Bionic
Reading

Donald Trump se na društvenoj mreži Truth Social na obrušio na Ujedinjeno Kraljevstvo ocrnivši njihov plan da otočje Chagos Britanija preda Mauricijusu. No što se krije u pozadini i zašto je Trumpu toliko relevantno otočje u Indijskom oceanu?

Američki predsjednik Donald Trump na Truth Socialu je prosuo salvu uvreda prema Ujedinjenom Kraljevstvu zbog njihovog plana da otočje Chagos u Indijskom oceanu preda Mauricijusu. Trump je taj sporazum nazvao "činom velike gluposti" i potezom koji pokazuje "potpunu slabost" pred Kinom i Rusijom. No, zašto je američkom predsjedniku važno koraljno otočje usred Indika?

Ključan je otok Diego Garcia, najveći u arhipelagu, jer se na njemu nalazi vojna baza koju zajednički koriste SAD i UK. Baza posjeduje pistu dugu 3,5 kilometra, idealnu za strateške bombardere i transportere, a luka je dovoljno duboka da može primiti nosače aviona i podmornice. Uz to, na otoku se nalaze sustavi za satelitsko praćenje, komunikaciju, ali i jedna od najvažnijih postaja za GPS.

Diego Garcia se nalazi na strateški savršenom mjestu, jer omogućuje brzu američku reakciju na zbivanja na Bliskom istoku, u Africi i azijsko-pacifičkoj regiji. Baza je već odigrala važnu ulogu u svim većima akcijama, od Zaljevskog rata, preko ratova u Iraku i Afganistanu, pa do nedavnih aktivnosti na Bliskom istoku, piše Express.

No, i povijest otočja Chagos je puna kontroverzi. Naime, UK ga je 1965. godine odvojilo od Mauricijusa, neposredno prije davanja suvereniteta toj zemlji. Tako je stvoren Britanski indijskooceanski teritorij (BIOT). To su kasnije UN i Međunarodni sud pravde proglasili nezakonitim.

No, svega godinudana poslije, UK je sklopilo tajni sporazum sa SAD-om, dajući amerikancima otok Diego Garcia u najam za izgradnju vojne baze, u zamjenu za projektile Polaris. Da bi se baza mogla izgraditi, oko 2000 stanovnika otoka je protjerano na Mauricijus i Sejšele, što je Human Rights Watch tek 2023. proglasio zločinom protiv čovječnosti.

Nakon višedesetljetne pravne bitke UK je u listopadu prošle godine postiglo načelni dogovor o predaji suvereniteta nad arhipelagom Mauricijusu. Ključni dio dogovora jest da vojna baza ostane u funkciji. UK bi je unajmljivala od Mauricijusa na razdoblje od 99 godina po cijeni od 101 milijun funti godišnje.

Procurio Trumpov plan: Ove četiri države želi odvojiti od EU-a Izvor: EPA / Autor: EPA/Montaža: Neven Bučević

Iako je američki State Department u početku pozdravio dogovor, u republikanskim krugovima raste zabrinutost, a Trumpov ispad je vjerojatno najglasnija poruka na tu temu.

Naime, Mauricijus njeguje sve bliskije političke i ekonomske odnose s Kinom, a 2021. godine su čak i potpisali trgovinski sporazum. Postoji zabrinutost da bi Mauricijus Kinezima u budućnosti mogao ponuditi izgradnju vojne baze na nekom drugom otoku.

Pojavio se strah da bi Mauricijus u budućnosti mogao Kini ponuditi izgradnju vlastite baze na nekom od otoka arhipelaga, u neposrednoj blizini američke, što bi Pekingu omogućilo neometano špijuniranje američkih vojnih aktivnosti. U najgorem scenariju, Mauricijus bi mogao raskinuti sporazum s Britanijom i otoke "prodati" Kini, što bi dovelo do potpunog zatvaranja baze Diego Garcia.

Marco Rubio izjavio je da bi primopredaja "komunističkoj Kini pružila priliku da dođe do vrijednih obavještajnih podataka" i predstavlja "ozbiljnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti". Dodatnu nesigurnost unijela je i nova vlada Mauricijusa, izabrana u studenom, koja je odmah zatražila ponovno otvaranje pregovora o financijskim uvjetima, smatrajući da prvotni dogovor nije dovoljno dobar. Ujedinjeni narodi su također pozvali na obustavu ratifikacije, ističući da se prognane Čagosijance nije dovoljno konzultiralo o njihovoj budućnosti, piše Express.