Srbija je dostavila odgovor Ujedinjenim narodima povodom navodne upotrebe akustičnog oružja tijekom prosvjeda 15. ožujka, potvrđeno je za Insajder u Beogradskom centru za ljudska prava (BCLJP), koji je naveo da u odgovoru nema novih informacija koje već nisu bile dostupne javnosti, kao i da se negira uporaba zvučnog oružja.
Iz BCLJP-a dodaju da su 7. lipnja obaviješteni kako je Srbija poslala odgovor posebnim izvjestiteljima UN-a.
'Prema informacijama koje su nam dostupne, u odgovoru se ne navode nove činjenice u odnosu na one koje su već poznate javnosti. U pogledu obveze provođenja istrage, država se pozvala na djelovanje nadležnih tužiteljstava, bez davanja dodatnih podataka o tijeku i sadržaju tih postupaka', navode iz BCLJP-a.
U odgovoru Srbije, prema dostupnim informacijama, negira se uporaba zvučnog oružja tijekom prosvjeda, ali se dodaje kako su sigurnosnim službama Rusije i Sjedinjenih Američkih Država upućeni zahtjevi za suradnju zbog razjašnjavanja okolnosti incidenta, prenosi Insajder.
vezane vijesti
Iz BCLJP-a navode da očekuju kako će posebni izvjestitelji UN-a, nakon analize odgovora Srbije, iznijeti eventualne preporuke za unapređenje zaštite ljudskih prava u sličnim situacijama.
Centar je prije dva dana objavio kako su posebni izvjestitelji UN-a javno predstavili komunikaciju sa zahtjevima koje su 18. ožujka uputili Vladi Srbije, nakon događaja u Beogradu kada je, kako su naveli, u 19:11 sati "mirno okupljanje velikog broja građana prekinuto navodnom upotrebom zvučnog oružja".
Ukupno šest posebnih izvjestitelja UN-a zatražilo je od Srbije dodatne informacije i komentare, uključujući mjere koje je država poduzela kako bi provela "brzu, nepristranu, neovisnu i učinkovitu istragu". Također su od vlasti zatraženi podaci o pravnoj osnovi za korištenje takvih uređaja, eventualnim prethodnim odobrenjima, zapovjednoj odgovornosti, kao i o vrsti i broju ozljeda koje su zabilježene tijekom incidenta.
U pismu UN-ovih izvjestitelja izražena je zabrinutost da bi moglo doći do kršenja međunarodnih obveza Srbije u području ljudskih prava, uključujući Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima te Konvenciju protiv mučenja. Posebno su naglasili moguće propuste u zaštiti građana koji su mirno prosvjedovali.
'Uporaba akustičnog oružja, osobito u kontekstu mirnog okupljanja, nosi ozbiljne rizike – od trajnog oštećenja sluha do izazivanja panike i stampeda. Zbog neselektivne prirode, njegovo djelovanje može utjecati na prosvjednike i prolaznike, što dodatno otežava zakonitost njegove uporabe', upozoreno je u dokumentu UN-a koji je objavljen 60 dana nakon što je poslan srpskim vlastima.
Posebni izvjestitelji navode da posjeduju dokaze koji upućuju na uporabu sredstva koje je izazvalo masovnu paniku, što bi bilo u suprotnosti s međunarodnim načelima predostrožnosti. Također je izražena zabrinutost zbog sve češćih ograničenja prava na mirno okupljanje u Srbiji.
Incident se dogodio u trenutku kada su okupljeni građani šutnjom odavali počast žrtvama nesreće na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu. Ako se potvrdi uporaba zvučnog oružja u tom kontekstu, UN-ovi izvjestitelji ističu da bi to predstavljalo "osobito okrutnu i nerazmjernu intervenciju".
Šest organizacija civilnog društva – BCLJP, CRTA, Građanske inicijative, Inicijativa A11, FemPlatz i YUCOM – obratile su se UN-ovim posebnim procedurama nakon prosvjeda, dok je Europski sud za ljudska prava 30. travnja izdao privremenu mjeru kojom nalaže Srbiji da se do daljnjega suzdrži od uporabe tih uređaja.
U travnju je protiv nepoznatih počinitelja podnesena i kaznena prijava za terorizam Tužiteljstvu za organizirani kriminal, a Prvo osnovno javno tužiteljstvo u Beogradu vodi predistražni postupak u kojem je uzeto više od 150 izjava građana koji su prisustvovali prosvjedu.
