Maloljetničko nasilje je ozbiljan društveni i politički problem, upozorili su iz SDP-a.

„U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se bilježi stalan i zabrinjavajući trend porasta nasilja među djecom i mladima, s posebnim naglaskom porasta nasilja među osnovnoškolcima. Nasilje postaje sve okrutnije, društveno prisutnije i s težim posljedicama po cijelu generaciju i društvo", kazala je Sabina Glasovac u petak na konferenciji za novinare.

Prema podacima MUP-a, lani je zabilježen porast 19,4 posto kaznenih djela kojih su počinitelji maloljetnici u odnosu na 2023. Od rujna prošle do travnja ove godine bilježi se pet slučajeva kaznenog djela maloljetničkog nasilja dnevno, dok je u drugom dijelu ove godine taj broj porastao na sedam slučajeva dnevno. Podaci pravobraniteljice za djecu govore isto - da je od 2020. do 2024. trend maloljetničkog nasilja eskalirao, s posebnim naglaskom na digitalno nasilja i grupno nasilje.

Polovica djece ne želi prijaviti problem

Više od polovice djece ne žele prijaviti nasilje i tišina je ta koja je problem, djeca ne žele prijaviti jer se boje da bi ih se proglasilo cinkerima ili zato što nemaju povjerenja u sustav. Povjerenje u sustav nemaju jer je prespor, odgovornost je rascjepkana i nerijetko se prebacuje s institucije na instituciju, upozorila je.

„Realna i crna istina je da maloljetničko nasilje nije izolirani incident ili prolazna pojava nego ozbiljan društveni, a time i politički problem koji traži brzu, odlučnu i sustavnu reakciju. Oko sigurnosti djece moramo postići društveni i politički konsenzus i tražimo ga od svih političkih i drugih dionika u sustavu”, naglasila je.

Tanja Sokolić izvijestila je da su, kako bi nadzirali vršnjačko nasilje, u proceduru uputili izmjene Zakona o obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o policiji te o policijskim poslovima i ovlastima, Zakon o sudovima za mladež te izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje, Kazneni i Prekršajni zakon, Zakon o socijalnoj skrbi te Obiteljski zakon. „Ovaj paket zakona mijenjamo bez ideologije, bez velikih riječi, s jasnim ciljem zaštite žrtve odmah, sprječavanja ponavljanja nasilja i želimo poslati poruku da imamo državu s nultom stopom tolerancije prema nasilju bilo koje vrste, naročito prema maloljetničkom nasilju”, naglasila je.

Sokolić: Socijalna služba morat će reagirati u satima, a ne tjednima

Pojasnila je da izmjenama škola dobiva alat koji može koristiti odmah, a ravnatelj ima mogućnost i obvezu donošenja odluke odvajanje žrtve i nasilnika, da počinitelja izmjesti iz okružja žrtve poštivajući pritom njegovo ustavno pravo na obrazovanje. Ravnatelj odluku o razdvajanju žrtve i počinitelja nasilja mora donijeti najkasnije u roku 12 sati, a učenik se može privremeno udaljiti s nastave 15 dana, dodala je. Policija može odmah usmeno izreći hitnu mjeru - zabranu približavanja do 24 sata, sud dobiva izvještaj od policije u roku od 12 sati, a sud je može produljiti do 72 sata i socijalna skrb morat će reagirati u satima, a ne čekati tjednima kao do sada.

Istaknula je i da je jako važno da će žrtva morati biti obaviještena najmanje sedam dana prije da se počinitelj, kada bude otpušten iz institucije, vraća u zajednicu u kojoj živi kako se ne bi više generirao osjećaj nesigurnosti i nepovjerenje u sustav. Uvest će se, dodala je, i obvezni program i za roditelje i za dijete jer je do sada nesuradnja roditelja bila veliki problem, a cijelo vrijeme žrtva je ostala nezaštićena, s počiniteljem u istom razredu.

Predviđaju i kazne za roditelje za propust nadzora od 700 do 4000 eura, a sud može naložiti obvezni program savjetovanja i edukacije do šest mjeseci, a ako to roditelj odbije kazna je do 2000 eura. Za najteže slučajeve trajnog zanemarivanja nadzora djece uvodi se kaznena odgovornost roditelja, zatvor do tri godine, a kod težih posljedica i strože. Djeca počinitelji također dobivaju obvezni tretman, prva evaluacija je u 30 dana, dalje svaka dva mjeseca, a ako se mjere krše ili nasilje ponovi mjera se pooštrava. Ako postoji tjelesna ozljeda sud mora razmotriti institucionalnu mjeru.

Sokolić pitala Vladu: Promjene ili status quo?

Postojeća rješenja, kaže Marija Lugarić, nisu adekvatna jer nasilje eskalira, brutalnije je i produžuje se u online nasilje. „Želimo istaknuti važnost nečega što smo jako zanemarili – pitanje razvoja zajednice, razvoja empatije i povjerenja. Ovim zakonima donosima čvršće, jasnije, brže procedure, s vrlo jasnom hijerarhijom odgovornosti – obitelj, škola, Zavod za socijalnu skrb, policija sud, bez prebacivanja loptica”, poručila je.

Fokus se stavlja na žrtvu i zaštitu žrtve, zaključila je Lugarić.