U fokusu istraživanja nalazi se specifični biomarker, odnosno protein povezan s ranim patološkim promjenama u mozgu koje se dovode u vezu s Alzheimerovom bolešću. Znanstvenici su otkrili da je taj protein snažno povezan s kasnijim razvojem demencije.

Istraživači su analizirali uzorke krvi 2766 sudionica iz studije Women’s Health Initiative Memory Study, prikupljene još krajem 1990-ih. Sve su ispitanice na početku istraživanja imale između 65 i 79 godina i nisu pokazivale znakove kognitivnog propadanja, prenosi NY Post.

Znanstvenici su potom pratili njihovo zdravstveno stanje tijekom sljedećih 25 godina. Analiza je pokazala da je biomarker nazvan fosforilirani tau 217 (p-tau217) snažno povezan s kasnijim razvojem blagog kognitivnog oštećenja i demencije.

Dodatno, žene koje su već na početku istraživanja imale više razine tog proteina u krvi bile su znatno sklonije razviti bolest u kasnijim godinama.

‘Rizik bi se mogao otkriti desetljećima ranije’

Glavni autor studije, Aladdin H. Shadyab, izvanredni profesor javnog zdravstva i medicine na Sveučilištu Kalifornija u San Diegu, ističe kako rezultati otvaraju mogućnost ranijeg prepoznavanja rizičnih osoba. ‘Ključna poruka našeg istraživanja jest da bi možda bilo moguće otkriti rizik od demencije čak dva desetljeća unaprijed pomoću jednostavnog krvnog testa kod starijih žena’, rekao je Shadyab.

Dodao je i da bi biomarker p-tau217 mogao pomoći liječnicima da identificiraju osobe s povećanim rizikom mnogo prije nego što se pojave prvi simptomi. ‘Naši rezultati pokazuju da bi krvni biomarker p-tau217 mogao pomoći u prepoznavanju ljudi koji imaju veći rizik od demencije davno prije početka simptoma’, poručio je.

Tako dugo vremensko razdoblje između otkrivanja rizika i pojave bolesti moglo bi, prema istraživačima, otvoriti vrata ranijim preventivnim strategijama. Umjesto da se reagira tek kada problemi s pamćenjem počnu utjecati na svakodnevni život, liječnici bi potencijalno mogli ranije pratiti rizične osobe i pokušati usporiti ili spriječiti razvoj bolesti.

‘Kako istraživanja napreduju, ovi biomarkeri mogli bi nam pomoći da prepoznamo tko je u najvećem riziku te razvijemo strategije koje bi odgodile ili spriječile demenciju’, rekao je Shadyab.

Bitan detalj vezan za ženski spol

Ipak, istraživači upozoravaju da povezanost između razine biomarkera i rizika od demencije nije bila jednaka kod svih sudionica. Naime, studija je pokazala da je veza bila izraženija kod žena starijih od 70 godina, kao i kod onih koje nose genetsku varijantu APOE ε4, poznati čimbenik rizika za Alzheimerovu bolest. Također je uočeno da su rezultati varirali ovisno o drugim čimbenicima, poput hormonske terapije.

Unatoč obećavajućim rezultatima, stručnjaci naglašavaju da test još nije spreman za rutinsku medicinsku primjenu. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo može li se metoda jednako pouzdano primjenjivati kod muškaraca, mlađih osoba i različitih populacija.

Ipak, znanstvenici smatraju da bi ovakvi testovi u budućnosti mogli značajno promijeniti način na koji se demencija otkriva i liječi jer bi liječnicima omogućili da djeluju mnogo prije nego što bolest počne oštećivati pamćenje i kognitivne funkcije.