Nedavno je objavljeno da bi brzi, trominutni test moždanih valova mogao pomoći u otkrivanju ranih problema s pamćenjem povezanih s Alzheimerovom bolešću i to puno prije nego što je klinički moguće postaviti dijagnozu, pokazuje novo istraživanje.

Razvijen na Sveučilištu u Bathu, test - nazvan Fastball - koristi EEG tehnologiju kako bi pratio moždanu aktivnost pomoću senzora postavljenih na vlasište.

Studija, objavljena u časopisu Brain Communications, koju su proveli istraživači sa sveučilišta Bath i Bristol, uključivala je 106 sudionika: 52 osobe s blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) – padom pamćenja ili kognitivnih vještina – i 54 zdrava starija odrasla ispitanika. MCI može biti rani znak Alzheimerove bolesti, iako ne dovodi svaki slučaj do njezinog razvoja.

Rezultati su pokazali da osobe s amnestičnim MCI, oblikom obilježenim izraženim gubitkom pamćenja, imaju znatno slabije reakcije na Fastball test od onih s neamnestičnim MCI-jem ili bez ikakvih kognitivnih problema.

Kako istraživanja napreduju, stručnjaci iz Dementia UK i Alzheimer's Society podijelili su najčešće rane znakove Alzheimerove bolesti te objasnili zašto rana dijagnoza može biti presudna.

Najčešći rani znakovi Alzheimerove bolesti koje treba prepoznati:

Problemi s pamćenjem

'Prvi uočljivi znak Alzheimerove bolesti često su problemi s pamćenjem, poput poteškoća u prisjećanju nedavnih događaja i usvajanju novih informacija', kaže dr. Simon Wheeler iz Alzheimer's Society. To se događa jer je jedan od prvih dijelova mozga koje bolest oštećuje hipokampus – ključan za stvaranje novih sjećanja. Osobe tada znatno teže pamte nedavne događaje, a sjećanja na davno prošle događaje u ranim fazama bolesti mogu ostati netaknuta.

Poteškoće s mišljenjem i rasuđivanjem

'Alzheimerova bolest također utječe na misaone sposobnosti i rasuđivanje. Osoba može imati problema s koncentracijom ili praćenjem razgovora', nastavlja Wheeler. Zadaci koji su ranije bili jednostavni postaju sve veći izazov, a aktivnosti koje uključuju više koraka – poput kuhanja obroka ili pripreme toplog napitka – mogu se vršiti zbrkano ili u pogrešnom redoslijedu. To dovodi do zbunjenosti, frustracije i postupnog gubitka neovisnosti.

Problemi s govorom

Jedan aspekt Alzheimerove bolesti, o kojem mnogi ne znaju, jest njezin učinak na govor, ističe Wheeler. 'Najčešće se očituje u poteškoćama s pronalaženjem pravih riječi. Osoba može zastati dok pokušava prizvati riječ koja joj je 'na vrhu jezika'. To se odnosi i na imena ljudi ili mjesta. Premda se to svima nama događa povremeno, kod osoba s Alzheimerom postaje učestalije i primjetnije. U tim situacijama često se koriste zamjenski izrazi poput 'ono tamo', čak i kad je riječ o sasvim jednostavnoj riječi, piše The Independent.

Promjene raspoloženja

'Mnogi koji imaju Alzheimerovu bolest postanu tjeskobni, razdražljivi, tužni ili prestrašeni', objašnjava Wheeler. Često izgube interes za razgovor ili aktivnosti i hobije u kojima su ranije uživali, pa postaju sve povučeniji. Nije uvijek jasno jesu li te promjene raspoloženja izravna posljedica bolesti ili frustracija zbog poteškoća u obavljanju svakodnevnih zadataka.

Promjene u percepciji (viđenju i slušanju)

Neki oboljeli teže procjenjuju udaljenosti i prepoznaju obrise predmeta, što im otežava, primjerice, korištenje stepenica ili parkiranje automobila, kaže Wheeler. Također mogu postati osjetljivi na određene zvukove, poput glasne glazbe ili razgovora većeg broja ljudi istodobno, što može biti neugodno ili stresno.

Kada potražiti stručnu pomoć?

'Ako se brinete zbog simptoma demencije, promjena u pamćenju, komunikaciji, ponašanju ili osobnosti, ili primjećujete te promjene kod bliske osobe, važno je obratiti se liječniku što je prije moguće', ističe Kirsty Dallison-Perry iz Dementia UK-a. Time se mogu isključiti druga stanja sa sličnim simptomima i, ako je potrebno, provesti dodatne pretrage radi postavljanja točne dijagnoze i osiguravanja odgovarajuće podrške.

Evo zašto je rana dijagnoza toliko važna:

Olakšava liječenje i ublažavanje simptoma

Iako lijek za demenciju zasad ne postoji, postoje terapije i druge intervencije koje mogu smanjiti simptome Alzheimerove bolesti, a najučinkovitije su ako se rano uvedu.

Omogućuje planiranje

Dijagnoza pomaže osobi i obitelji da dobiju odgovarajuću podršku, planiraju financije, pravne odluke te organiziraju budućnost.

Donosi objašnjenje

Mnogi dožive olakšanje kada napokon imaju objašnjenje za promjene u pamćenju, ponašanju ili emocijama.

Pomaže bližnjima

Dijagnoza koristi i obitelji, uključujući djecu i prijatelje, jer im omogućuje da razumiju to stanje i lakše pruže pomoć.

Poboljšava kvalitetu života

Pravodobna dijagnoza može pomoći oboljeloj osobi da dulje ostane stabilna, a uz podršku obitelji i prilagodbe lakše održi kvalitetniji život.