'Omogućite nam dotok ruske nafte te prestanite politizirati i ideologizirati energetsku sigurnost', poručio je Szijjártó u ponedjeljak, a jučer – nakon što je Mađarska pokrenula proceduru pred Europskom komisijom – u neznatno blažem tonu objavio da 'Mađarska ne traži od Hrvatske uslugu u vezi s naftovodom Adria, već poštivanje obvezujućih pravila EU-a'.

U obje prilike Šušnjar je odgovorio diplomatski, ali i efektno, aludirajući na prethodne optužbe iz Mađarske da se Hrvatska ponaša 'kao ratni profiter' zbog navodno visokih cijena transporta nafte putem JANAF-a te da je i sam Jadranski naftovod nedovoljno kapacitiran i nimalo pouzdan za opskrbu dviju rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj.

'Infrastruktura se ne mijenja preko noći, no narativi se ponekad mijenjaju', objavio je Šušnjar kao reakciju na prvo pismo.

'Nikad ne vjerujte ničemu dok to nije službeno demantirano', citirao je jučer seriju 'Da, ministre', aludirajući na to da se prošlogodišnji mađarski argument o navodnom nedostatku kapaciteta JANAF-a pretvorio u 'obvezna pravila EU-a'.

Prekid Družbe i izuzeće od sankcija

Problem oko ruske nafte za Mađarsku eskalirao je koncem siječnja, kada je prekinuta opskrba njihovih dviju rafinerija putem oštećenog naftovoda Družba, koji prelazi preko ukrajinskog teritorija, a usprkos ruskoj agresiji funkcionirao je gotovo četiri godine. Nije sasvim jasno je li prekid rada Družbe povezan s ukrajinskim napadima na naftna postrojenja u Rusiji ili na ruske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu ili je pak rezultat autonomne odluke Ukrajine da pojača pritisak na Orbánov režim uoči travanjskih izbora u toj državi.

Ili je rezultat svega nabrojenog.

Mađarska i Slovačka još 2022. godine dobile su izuzeće od sankcija na uvoz ruske nafte, kao i Češka, koja se, za razliku od njih, vrlo brzo riješila ovisnosti o tom izvoru energenata. U protekla dva dana iskristalizirala se činjenica da se izuzeće ipak odnosi ne samo na naftu iz Družbe, nego na rusku naftu iz bilo kojeg drugog izvora, no kako su već ranije stručnjaci potvrdili za tportal, za to će biti potrebna prije svega dozvola OFAC-a (agencije Ministarstva financija SAD-a) i Europske unije, koja također nadzire provođenje sankcija Putinovu režimu.

Oni, naime, moraju odobriti izuzeće i za brodove koji bi naftu dopremili u Omišalj i za JANAF koji bi je transportirao dalje prema Slovačkoj i Mađarskoj. Upravo kao u slučaju srbijanskog NIS-a, koji još uvijek nije zaključen, nego tek privremeno riješen najavom da će se ta tvrtka prodati upravo MOL-u iz Mađarske.

No je li Hrvatska adekvatno reagirala na nediplomatsku diplomaciju iz Mađarske, posebno uzevši u obzir relativno česte provokacije koje su u prethodnim godinama dolazile upravo s Orbánove adrese, između ostalog i s kartama 'Velike Mađarske' koje službeno distribuiraju tijela tamošnje države?

Ne treba zaboraviti ni to da dvije zemlje imaju višegodišnji spor oko Ine, u kojoj je MOL korupcijom stekao pravo upravljanja, a Mađarska takve presude ne priznaje i po svemu sudeći osvećuje se tako da svodi Inu na lanac benzinskih crpki, sustavno gušeći i gaseći njen rafinerijski, istraživački i proizvodni kapacitet, pa i bilo kakvu mogućnost opstanka kao ozbiljne naftne kompanije.

Naftni stručnjak Davor Štern već ovog tjedna djelomično je odgovorio na ova pitanja:

'Nisam vidio nijednu pravu reakciju Hrvatske na ovaj ultimativni ton 'mi tražimo'. To se nije čulo od Khuen-Héderváryja. U poslovnom i diplomatskom svijetu ne postoji 'mi tražimo' među zemljama koje su susjedi i prijatelji. Nisu oni vlasnici JANAF-a i Hrvatske. Hrvatska bi trebala imati reakciju na takav način komunikacije. Da će ta nafta doći do Slovačke i Mađarske, neupitno je ako to dozvole Bruxelles i OFAC te nema razloga da Hrvatska to ne dozvoli', rekao je Štern za N1.

Ključna uloga OFAC-a i Bruxellesa

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić za tportal kaže da će za eventualni transport ruske nafte preko JANAF-a doista biti presudna volja američke strane, odnosno odobrenje OFAC-a, koji će eventualno dati izuzeće za tankere koji će je dovoziti i za JANAF koji će je transportirati.

'Nisam siguran koliko će to biti jednostavno riješiti, pogotovo u kratkom roku. U određenoj mjeri treba imati razumijevanja za ponašanje mađarske strane jer je kod njih nastupila panika iz više razloga: morali su posegnuti u državne rezerve nafte, što je svakako neugodno, a upitno je mogu li se uopće njihove rafinerije u kratkom roku prilagoditi za druge, neruske 'blendove', što je dugoročno također problematično. Dakako da treba uzeti u obzir mogući rast cijena benzina i to u osjetljivom periodu – dva mjeseca uoči ključnih izbora u toj državi', objašnjava Avdagić za tportal.

On napominje dodatni okidač za mađarsku nervozu: kao i u slučaju srbijanskog NIS-a, izuzeće od sankcija službeno može zatražiti jedino JANAF, pa je moguće da su ondje uvjereni da neće biti jednako spreman, ažuran i entuzijastičan kao u slučaju Srbije, pogotovo uzevši u obzir zavadu Hrvatske i Mađarske oko energetike.

'No JANAF je organiziran kao dioničko društvo, bez obzira na to što je u većinskom državnom vlasništvu. On je dužan iskoristiti priliku za povećanje količine transportirane nafte i uvećanje vlastitih prihoda i dobiti, a nema sumnje da će upravo to učiniti', kaže Avdagić.

On čak nije siguran da se iza prekida rada naftovoda Družba krije ukrajinska osveta njima nesklonom Orbánovu režimu u Mađarskoj – po svemu sudeći, kaže, naftovod su oštetili sami Rusi, a ne treba zaboraviti da je za njegovo funkcioniranje potrebna električna energija.

'Ukrajina je pod konstantnim ruskim napadima, njen energetski sustav je pod golemim pritiskom i nemaju struje u izobilju. U situaciji u kojoj se stanovnici njihovih velikih gradova doslovno smrzavaju jasno je da za njih popravak ovog naftovoda nije osobit prioritet', napominje Avdagić.

'Reakcije Hrvatske su kalibrirane'

Govoreći općenito o reakcijama Hrvatske na istupe, pa i provokacije koji povremeno prelaze mađarsku granicu, ovaj analitičar kaže da one 'nisu preblage nego su kalibrirane'.

'Kao i u slučaju provokacija iz Srbije – evo, upravo ovih dana konstantno slušamo o navodnim planovima za agresiju Hrvatske na tu zemlju – u jednom trenutku naprosto je odlučeno ne komentirati i ne hvatati se na takve udice. Naravno da bi se reagiralo i na hrvatskom i na europskom nivou u slučaju da Vučić eventualno razmjesti vojsku duž granice ili da nastavi maltretirati hrvatske i europske građane. Što se tiče Mađarske i Orbána, velika većina onoga što čujemo zapravo je namijenjena domaćoj publici, a kod populista takvog tipa vrlo je važno dobro raspoznati što će doista ostati na retoričkoj razini, a što bi eventualno moglo zabrinjavati', kaže Avdagić.

On podsjeća na neke segmente mađarsko-hrvatskih odnosa koji su zapravo sjajni:

'Mađarska je s Italijom nadzirala hrvatski zračni prostor u periodu prelaska s MIG-ova na Rafale, naši vojnici odlaze u tu zemlju, a njihovi turisti u masovnim brojkama odmaraju se na Jadranu. Treba izbjegavati niske strasti i pokušati pronaći zajednički jezik, pa i kada je riječ o energetici', zaključuje Avdagić.