Na pomolu je golem, tektonski poremećaj u energetskim odnosima ovog dijela Europe: nakon više godina odbijanja uz različita objašnjenja, od 'ratnog profiterstva' do 'nedovoljnog kapaciteta i tehničke nepouzdanosti', Mađarska i Slovačka zatražile su od Hrvatske da hitno omogući transport ruske nafte preko JANAF-a
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar u rekordnom roku odgovorio je da nafta u svakom trenutku može poteći 'u skladu sa zakonodavstvom EU-a i propisima OFAC-a (agencije Ministarstva financija SAD-a)', ali jasno je dao do znanja da u JANAF ne bi trebala i mogla ući ruska nafta.
'Barel kupljen od Rusije može se nekim zemljama činiti jeftinijim, ali pomaže u financiranju rata i napada na ukrajinski narod. Vrijeme je da se zaustavi to ratno profiterstvo', objavio je Šušnjar uz ponedjeljak ujutro.
Pismo mađarskog ministra vanjskih poslova Pétera Szijjárta i slovačke ministrice gospodarstva Denise Sakove intonirano je poprilično nediplomatski: tvrdi se da Ukrajina 'iz političkih razloga ne obnavlja isporuku naftovodom Družba', pa se od Hrvatske traži da 'ne dovodi u rizik sigurnost opskrbe naftom Mađarske i Slovačke' i da 'prestane politizirati i ideologizirati energetsku sigurnost'.
Mađarska i Slovačka ranije su zbog svog geografskog položaja i navodne potrebe za prilagodbom tehnoloških procesa u svojim rafinerijama dobile izuzeće od sankcija na uvoz ruske nafte putem Družbe, a nakon nedavnog posjeta Viktora Orbana Washingtonu ono je dodatno produljeno za godinu dana.
Nagli zaokret u retorici
U međuvremenu su upravo s mađarske strane pristizale teške optužbe da se JANAF zbog tražene cijene transporta ponaša profiterski, što je demantirano brojkama, a potom i tvrdnje da naftovod nema dovoljan kapacitet i nije pouzdan. Ispitivanja su ipak pokazala da se njime bez poteškoća može isporučiti 15 milijuna barela godišnje, što je i više od potreba dviju rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj.
'Infrastruktura se ne mijenja preko noći, no narativi se ponekad mijenjaju', napisao je ministar gospodarstva Šušnjar na X-u, efektno poentirajući na naglom zaokretu u retorici sjevernih susjeda.
Ključno pitanje u aktualnom sporu jest karakter izuzeća koji su ranije dobile Mađarska i Slovačka: po dostupnim informacijama, ono se odnosi isključivo na transport nafte putem Družbe, a ne na rusku naftu općenito, kako sada tvrde te dvije zemlje. Situacija je donekle slična onoj sa srbijanskim NIS-om, kojemu je zbog američkih sankcija donedavno bio obustavljen protok nafte: ako bi JANAF postupio mimo pravila američkog OFAC-a i EU-a, bez dobivanja izuzeća, i sam bi se vrlo brzo našao pod sankcijama.
Zapravo nije jasno ni kako bi ruska nafta uopće doplovila do Omišlja na Krku kad se zna da je njena flota, što uključuje brodove koji predstavljaju 'flotu u sjeni', također pod sankcijama. Amerikanci trenutno preko pola svijeta hvataju i zauzimaju tankere za koje sumnjaju da krše njihov embargo na izvoz nafte iz Venezuele.
Zanimljiv je i kontekst u kojemu se razvija situacija oko energetike: za dva mjeseca održavaju se izbori u Mađarskoj na kojima, prema trenutnim izgledima, postoji realna šansa da Orban izgubi vlast, a Ukrajincima takav scenarij sasvim sigurno odgovara, što znači da se neće žuriti preko svog teritorija obnoviti transport od agresora prema državi koju vodi gotovo otvoreno neprijateljska vlast.
Treba primijetiti da je američki državni tajnik Marco Rubio upravo jučer bio u Slovačkoj, a danas se očekuje u Budimpešti te nema sumnje da će energetika biti možda i glavna tema razgovora. Rubio se u petak u Münchenu sastao s premijerom Plenkovićem, što je također znakovito.
'Potvrdili smo namjeru nastavka bliske suradnje u području obrane i energetike, osobito korištenjem kapaciteta LNG terminala na Krku, gdje većina ukapljenog prirodnog plina dolazi iz SAD-a. Pritom sam naglasio stratešku ulogu JANAF-ovog naftovoda kao pouzdanog pravca za isporuku nafte državama srednje i istočne Europe', objavio je Plenković nakon tog susreta.
Bivši ministar gospodarstva i stručnjak za energetiku Davor Štern za tportal kaže da se Mađarsku i Slovačku ne može i neće ostaviti bez nafte, ali da 'o Bruxellesu i OFAC-u ovisi o čijoj će se nafti raditi'.
'Neka se obrate Donaldu Trumpu jer nije Hrvatska zabranila uvoz i provoz ruske nafte', slikovit je Štern te potvrđuje da JANAF sasvim sigurno ima kapacitet i tehničke mogućnosti potpuno zadovoljiti potrebe dviju MOL-ovih rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj.
Štern napominje da činjenica da je Ukrajina toliko dugo dopuštala provoz nafte i plina preko svog teritorija dovoljno govori o njenom stavu, a što se tiče Hrvatske, situacija je po njemu jasna: geopolitički položaj zemlje znatno je poboljšan, barem u kratkoročnom periodu.
'Pokušavaju prilagoditi priču'
Naftovod Družba pretrpio je oštećenja kada su Ukrajinci ciljani ključna naftna postrojenja u samoj Rusiji, a zasad nije sasvim jasno je li zbog toga on danas nefunkcionalan ili Ukrajina doista odbija 'otvoriti ventil' za transport energenata preko svog teritorija.
Energetski stručnjak Jasminko Umićević slaže se sa Šternom: Mađarska ima mogućnost kupiti i putem JANAF-a transportirati bilo koju naftu izuzev one ruskog porijekla, a posljednju riječ u tome imat će SAD.
'Da, oni su zbog svog geografskog položaja dobili izuzeće isključivo za transport putem Družbe. Sada pokušavaju prilagoditi priču i proširiti izuzeće na rusku naftu općenito, a njihov motiv i dalje je ostvarivati ekstraprofit jer od Rusije dobivaju popust od 25, pa možda i 30 posto', kaže Umićević za tportal.
On podsjeća da su još prije tri godine Mađarska i Slovačka dobile izuzeće od sankcija pod obrazloženjem da im je potrebno vrijeme za prilagodbu rafinerijskih procesa za obradu nafte neruskog porijekla, a potom su slale optužbe o 'profiterskim cijenama transporta' i 'nepouzdanosti' JANAF-a.
'Sve skupa je dosta smiješno i tomu doista treba stati na kraj, treba biti dosljedan', kaže Umićević.
On kaže da ne bi bilo neočekivano da Rubio u Trumpovo ime pruži podršku Orbanu uoči izbora u Mađarskoj, ali smatra da je vjerojatno prekasno za to. Po Umićeviću, simptomatično je to da se Orbanov protukandidat Peter Magyar ovih dana sastao s kancelarima Njemačke i Austrije, kao i s hrvatskim premijerom Plenkovićem.
'To nipošto nije slučajno, kao ni poruka koja se mogla čuti u pozadini: kada je Magyar rekao da je njegova delegacija jako mala, Plenković mu je uzvratio da će dogodine sasvim sigurno biti puno veća. Nije sporno za čiju se pobjedu navija', zaključuje Umićević.