Američki predsjednik Donald Trump, vjerojatno pod pritiskom Rusije, ponovno je otvorio pitanje izbora u Ukrajini, poručivši kako smatra da Kijev 'koristi rat da ne bi održao izbore'. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odmah je reagirao: spreman je, kaže, organizirati predsjedničke izbore u roku od 90 dana ako Zapad osigura potrebne sigurnosne uvjete. No kakvu podršku građana trenutno uživa ukrajinski predsjednik
U intervjuu za Politico Trump je optužio Ukrajinu da namjerno odgađa izbore tijekom ratnog stanja. 'Koriste rat da ne održe izbore', rekao je Trump.
Zelenski, kojem je predsjednički mandat nominalno istekao u svibnju 2024., uzvratio je da ima 'volju i spremnost' stati pred birače, ali prema ukrajinskim zakonima glasanje se ne može održati dok traje izvanredno stanje uvedeno nakon ruske invazije. Stoga je pozvao zastupnike da pripreme prijedloge kojima bi se to moglo promijeniti, i zatražio pomoć Zapada u organizaciji sigurnog procesa, piše Euronews.
'Otvoreno tražim od SAD-a da nam pomogne. Zajedno s europskim partnerima možemo osigurati sigurnosne uvjete. Ako se to dogodi, Ukrajina je spremna održati izbore u sljedećih 60 do 90 dana', rekao je Zelenski.
Koliko Ukrajinci vjeruju Zelenskom?
Zelenski je na predsjedničkim izborima 2019. pobijedio uvjerljivo s više od 73 posto glasova u drugom krugu protiv tadašnjeg predsjednika Petra Porošenka. Te godine njegova stranka osvojila je i većinu u parlamentu. Tada mu je vjerovalo čak 80 posto građana.
Do veljače 2022. podrška je pala na 37 posto, a potom skočila na rekordnih 90 posto nakon početka ruske invazije. Danas, gotovo četiri godine kasnije, prema anketi KIIS-a provedenoj ove jeseni, 60 posto Ukrajinaca i dalje podržava Zelenskog.
Ankete: Tko bi uopće ušao u utrku i tko bi pobijedio?
Prema najnovijem istraživanju Info Sapiensa, 20,3 posto Ukrajinaca glasalo bi za Zelenskog ako bi se izbori održali danas. To je velik pad u odnosu na 2019., ali i dalje ga čini najpopularnijim kandidatom.
Odmah iza njega je general Valerij Zalužni, bivši zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga, danas veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stekao je reputaciju jednog od ključnih arhitekata obrane Kijeva 2022. i kasnijih protunapada. Prema anketi ima oko 19 posto podrške, praktički je izjednačen sa Zelenskim, no sam kaže da nema nikakvu namjeru kandidirati se.
'Ne podržavam održavanje izbora tijekom rata. Ne stvaram nikakve političke stranke niti stožere', napisao je Zalužni nedavno na Facebooku.
Treći potencijalni kandidat je šef vojne obavještajne službe HUR-a Kirilo Budanov, no on trenutačno uživa tek nešto više od pet posto potpore. Budanov nikada nije iskazao političke ambicije i smatra se ključnom osobom u vođenju obavještajnih operacija u Ukrajini i inozemstvu.
Popularnost Zalužnog i Budanova analitičari tumače kao odraz prioriteta birača: sigurnost i obrana ostaju daleko najvažnije teme.
Žele li Ukrajinci uopće izbore?
Prema ukrajinskom ustavu, izbori se mogu održati tek nakon ukidanja ratnog stanja, a većina građana to podržava. Samo 12 posto ispitanika smatra da je sada pravi trenutak za izbore.
Čak 63 posto kaže da se glasanje treba održati tek nakon završetka rata. Još 22 posto spremno je podržati izbore nakon primirja i uz sigurnosna jamstva kojih zasad nema.
Zelenski je ranije poručio da se neće kandidirati za drugi mandat kada rat jednom završi.
'Ako završimo rat s Rusijom, spreman sam ne ići po drugi mandat jer izbori nisu moj cilj', rekao je u rujnu. 'Moj cilj je završiti rat.”