Prema informacijama portala Axios, ruski predstavnici uključeni u pregovore o završetku rata prihvatili su stav da je prekid vatre nužan preduvjet za održavanje referenduma u Ukrajini o mogućim teritorijalnim ustupcima. Riječ je o važnom pomaku u odnosu na dosadašnje ruske pozicije, jer je Kijev upravo prekid borbi postavljao kao minimalni uvjet za bilo kakav politički proces
Američki izvori tvrde da je u posljednja dva tjedna ostvaren najveći napredak u pregovorima u više od godinu dana, što upućuje na pojačanu diplomatsku aktivnost Washingtona i pokušaj da se proces dovede do konkretne faze.
Sastanak Zelenskog i Trumpa u fokusu
U tom kontekstu posebno se ističe najava sastanka između ukrajinskog predsjednika Volodimir Zelenski i američkog predsjednika Donald Trump, koji bi se trebao održati u nedjelju, 28. prosinca. Prema ukrajinskim izvorima, cilj tog susreta jest pokušaj postizanja dogovora o mirovnom planu koji bi imao političku i sigurnosnu potporu SAD-a.
vezane vijesti
Ranije je najavljeno da bi se razgovori mogli održati u Trumpovoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi, a sam Trump poručio je da je spreman na sastanak samo ako procijeni da je sporazum blizu realizacije.
Što je već dogovoreno između SAD-a i Ukrajine
Izvori Axiosa navode da su SAD i Ukrajina već usuglasili većinu elemenata mirovnog plana. Među ključnim točkama ističu se sigurnosna jamstva po uzoru na petu točku Povelje NATO-a, koja bi Ukrajina dobila od SAD-a i europskih saveznika.
Prema riječima visokog američkog dužnosnika, Trumpova administracija spremna je formalizirati ta jamstva i poslati odgovarajući dokument na potvrdu američkom Senatu, čime bi sigurnosne obveze prema Kijevu dobile institucionalni okvir, a ne ostale na razini političkih obećanja.
Teritorij i Zaporiška nuklearna elektrana kao glavne prepreke
Unatoč postignutom napretku, dva ključna pitanja ostaju neriješena: teritorijalni ustupci i upravljanje Zaporiškom nuklearnom elektranom. Rusija i dalje inzistira na tome da mora dobiti cijeli Donbas, dok Ukrajina odbija takav ishod bez jasnih sigurnosnih garancija i političkog legitimiteta.
Sjedinjene Države predložile su kompromisno rješenje prema kojem bi dijelovi Donbasa, s kojih bi se ukrajinske snage povukle, bili pretvoreni u demilitariziranu ‘slobodnu gospodarsku zonu’. Kijev, međutim, inzistira da bi u tom slučaju i ruske snage morale napustiti to područje.
Referendum kao crvena linija Kijeva
Zelenski je jasno dao do znanja da bilo kakvi teritorijalni ustupci moraju biti potvrđeni na sveukrajinskom referendumu. Time ukrajinsko vodstvo pokušava osigurati demokratski legitimitet eventualnog sporazuma i izbjeći optužbe za političku kapitulaciju.
U tom kontekstu spominje se i izjava ruskog predsjednika Vladimir Putin, koji je rekao da je Rusija spremna razmotriti suzdržavanje od napada na dan mogućih izbora u Ukrajini. Analitičari takvu izjavu tumače prije svega kao politički signal, a ne kao čvrstu obvezu.
Mirovni plan u 20 točaka
Zelenski je 24. prosinca predstavio posljednju verziju mirovnog plana od 20 točaka, koji Ukrajina razmatra sa SAD-om. Osim sigurnosnih jamstava, plan predviđa i zadržavanje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine na razini od oko 800.000 vojnika u mirnodopskim uvjetima, što upućuje na namjeru da se zemlja dugoročno zaštiti od novih prijetnji.
Ruske vlasti na taj plan zasad se nisu javno očitovale, dok diplomatski izvori navode da se pregovori nastavljaju iza zatvorenih vrata, uz pokušaj da se najosjetljivija pitanja riješe prije formalnog političkog dogovora.
