Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski suočava se s mogućnošću da predstojeći sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci dovede do dogovora koji bi Ukrajini nametnuo težak i nepravedan kompromis. Takav ishod, strahuje Kijev, mogao bi nagraditi agresora koji je zemlji donio rat i razaranje, dok bi ukrajinski vojnici i civili, nakon više od tri godine sukoba, ostali bez pravednog rješenja i s trajnim posljedicama, piše Sky News u analizi
Donald Trump potvrdio je da će se s Putinom sastati u petak 15. kolovoza na Aljasci – teritoriju koji je Rusija prodala Sjedinjenim Državama prije 158 godina za 7,2 milijuna dolara. Ondje će, prema ocjenama analitičara, Putin pokušati ispregovarati 'posao stoljeća'; dobivanje ukrajinskog teritorija koji još nije zauzeo, u zamjenu za prekid vatre, piše CNN.
Prema prijedlogu Trumpovog izaslanika Stevea Witkoffa, o kojem su već procurile informacije, Ukrajina bi se trebala odreći preostalih dijelova Donjecke i Luganske oblasti koje još drži, u zamjenu za mir. Ideja je izazvala zgražanje u Kijevu i europskim prijestolnicama. Kritičari upozoravaju da bi takav ustupak značio predaju strateških gradova poput Kramatorska i Slovjanska bez borbe, dok bi Moskva trijumfirala prizorima evakuacija i mirnog ulaska svojih snaga.
vezane vijesti
Ono što bi Ukrajina mogla dobiti zauzvrat bilo bi eventualno nekoliko malih područja na granici u Sumskoj i Harkivskoj oblasti, koje Rusija trenutačno drži kao 'sigurnosni pojas', no koristi bi bile minimalne. Putin je dosad odbijao ideju trenutnog prekida vatre, tvrdeći da su nužni 'tehnički dogovori' o nadzoru i logistici, a sada, kada njegove snage napreduju na istoku, malo je vjerojatno da bi popustio.
U intervjuu za Sky News prije šest tjedana u Londonu, Zelenski je jasno poručio da njegova zemlja neće pristati biti 'karta u pregovorima velikih sila' i da neće prihvatiti 'globalne dogovore između Amerike i Rusije' koji bi zaobišli Ukrajinu.
'Mi smo zasebna priča, žrtva ruske agresije, i nećemo je nagraditi', rekao je. Ipak, analitičari Sky Newsa upozoravaju da im upravo takav scenarij sada prijeti – dogovor oblikovan prema interesima Washingtona i Moskve, u kojem bi Ukrajini bilo ponuđeno rješenje po principu 'uzmi ili ostavi', a odbijanje bi donijelo bolne posljedice.
Novi teritoriji bez ispaljenog metka?
Prema procjenama Sky Newsa, Trump želi postići dogovor o Ukrajini što je brže moguće – 'bilo kakav' dogovor koji može proglasiti pobjedom i zatvoriti poglavlje rata. Takav potez otvorio bi mu put prema širem strateškom sporazumu s Putinom, dok bi Kremlj iskoristio priliku za povratak na vrh svjetske diplomacije i moguće ublažavanje sankcija.
Trump tvrdi da želi 'zaustaviti ubijanje' te da ratove 'smatra nepotrebnim gubitkom života i novca', no Sky News ističe da je za Ukrajinu problem u tome što dogovor postignut na takvim temeljima gotovo sigurno ne bi bio pravedan, jer bi žrtva brutalne agresije bila prisiljena na ustupke napadaču.
Putin nikada nije skrivao krajnji cilj - potpunu podređenost ili okupaciju Ukrajine te strateški dogovor sa SAD-om koji bi značio političko napuštanje Kijeva. Njegovi suradnici već govore o 'ekonomskoj suradnji' s Washingtonom i mogućem sljedećem summitu u Rusiji.
Analitičari strahuju da bi prijateljski ton susreta mogao dovesti do tehničkih pregovora između američkih i ruskih timova o uvjetima prekida vatre, nakon čega bi Kijevu bio ponuđen plan potpuno u korist Moskve. Prihvaćanje bi se moglo uvjetovati američkom vojnom pomoći i obavještajnom suradnjom – pristup koji je već viđen u prošlosti.
Za Putina, prednosti su očite - treći američki paket sankcija je propao, ruske snage ostvaruju strateške dobitke na bojištu, a pred njim je prvi posjet SAD-u u deset godina kako bi o 'miru' razgovarao – bez sudjelovanja Ukrajine – i pritom možda dobio nove teritorije bez ispaljenog metka.
'Aneksija' pod drugim imenom
Ako Kijev odbije sporazum koji dogovore Trump i Putin, mogao bi izgubiti znatan dio američke vojne i političke potpore, što bi dodatno oslabilo njegov položaj na bojištu. Britanski diplomat za Sky News je rekao da se takav ishod ne bi smio zvati 'zemlja za mir', nego 'aneksija', jer to u praksi znači priznavanje teritorijalnih osvajanja Rusije.
Iako je kraj rata dobra opcija – prestanak noćnih uzbuna, granatiranja i gubitaka – Sky News upozorava na opasnost 'lošeg i pogrešnog mira'. Navode da ako se agresoru (Rusiji) ustupi teritorij ili se prizna osvajanje kao dio 'mira', na to se gleda kao nagrađivanje agresije. Povijest pokazuje da vođe koje se 'nagradi' za agresiju rijetko staju – ustupci ih obično potaknu na nova osvajanja. Ako Ukrajina bude prisiljena na sporazum, Zelenski će tražiti čvrsta i provediva sigurnosna jamstva kako bi se spriječila nova agresija. To, poručuju u Kijevu, predstavlja minimum koji zemlja zaslužuje nakon tri godine rata.
Ishod sastanka Trumpa i Putina 15. kolovoza na Aljasci mogao bi odrediti ne samo budućnost Ukrajine nego i ravnotežu sigurnosti u Europi, a, kako zaključuje analiza Sky Newsa, Kijev se nalazi pred izborom između nepravednog mira i nastavka iscrpljujućeg rata s mnogo slabijom međunarodnom potporom.
Dvije okolnosti sada daju dodatnu dimenziju pregovorima. Indija i Kina, obje u izravnim trgovinskim napetostima s Washingtonom, u posljednjim su danima razgovarale s Moskvom, moguće potičući Putina na sastanak. Istodobno, Trump javno tvrdi da je 'razočaran' Putinom, ali prijetnje o sankcijama koje je najavljivao dosad propale su bez provedbe, a pritisak na Moskvu ostao slab.
