Gotovo dvije godine nakon početka rata u Gazi, izraelski sigurnosni kabinet usvojio je prijedlog premijera Benjamina Netanyahua o novoj vojnoj eskalaciji – zauzimanju grada Gaze, za početak. Plan, koji je sam Netanyahu inicirao, naišao je na oštro protivljenje vojnog vrha, upozorenja o pogoršanju humanitarne krize i opasnosti za 50 preostalih talaca, kao i na sve slabiju međunarodnu i domaću potporu nastavku rata, piše CNN u analizi
Unatoč tome, Netanyahu je odluku progurao, što analitičari tumače prvenstveno kao pokušaj da kupi vrijeme za politički opstanak. Njegovi krajnje desni koalicijski partneri, Itamar Ben Gvir i Bezalel Smotrich, više su puta prijetili rušenjem vlade ako rat završi, čime Netanyahu ostaje vezan za nastavak sukoba.
Sam plan je kompromis – za razliku od zahtjeva Ben Gvira i Smotricha za potpunom okupacijom i obnovom židovskih naselja u Gazi, Netanyahu predviđa djelovanje u fazama, zasad ograničeno na grad Gazu. Operacija bi trebala početi tek za dva mjeseca, što ostavlja prostor za moguće oživljavanje pregovora o prekidu vatre i razmjeni talaca, piše CNN u analizi.
Ni ta umjerena verzija nije zadovoljila tvrdu desnicu. 'Ova odluka nije ni moralna, ni etička, ni cionistička', izjavio je izvor blizak Smotrichu. S druge strane, načelnik Glavnog stožera Eyal Zamir na maratonskoj, desetosatnoj sjednici iznio je čvrsto protivljenje vojske, upozorivši da bi nova ofenziva ugrozila taoce i vojnike, dodatno iscrpila snage Izraelskih obrambenih snaga (IDF) i produbila humanitarnu katastrofu.
Većina Izraelaca žel da rat razvrši
Podsjetimo, Netanyahuov ured objavio je izjavu u kojoj su predstavljeni detalji odobrenih planova za preuzimanje grada Gaze, kao i 'pet načela za okončanje rata', koja je, kako se navodi, kabinet usvojio većinom glasova.
IDF će se pripremiti za preuzimanje kontrole nad gradom Gazom, uz pružanje humanitarne pomoći civilnom stanovništvu koje se nalazi izvan borbenih zona', stoji u izjavi, koja zatim detaljno navodi sljedeća načela za 'okončanje rata': razoružanje Hamasa, povratak svih talaca, bilo živih ili mrtvih, demilitarizacija Pojasa Gaze, izraelska sigurnosna kontrola nad Pojasom Gaze, te uspostava alternativne civilne vlasti koja nije Hamas, niti Palestinska uprava.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da većina Izraelaca podupire prekid vatre kojim bi se oslobodili taoci i okončao rat. Netanyahu, međutim, donosi odluke suprotno vojnom savjetu i volji građana, vođen, prema ocjenama kritičara, vlastitim političkim interesom.
Odluka je izazvala nove diplomatske potrese. Njemačka, drugi najvažniji izraelski strateški partner nakon SAD-a, objavila je da obustavlja dio vojnog izvoza u Izrael, a očekuje se da bi i druge članice EU.a mogle dodatno ograničiti suradnju.
Netanyahu se tako našao između dvije vatre: saveznici u inozemstvu i vojska protive se nastavku rata, javnost traži mir, a radikalni partneri žele još žešću eskalaciju. Jedini kojem trenutna strategija izravno koristi jest sam premijer – dobiva vrijeme da izbjegne izbor između stvarnog prekida vatre koji bi mogao spasiti taoce i totalne vojne okupacije koja bi zadovoljila njegovu koaliciju.