Iako je premijer Andrej Plenković proteklih dana bio prilično aktivan na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, ali i sinoć u Bruxellesu gdje je EU donijela odluku o tome kako će se postaviti u odnosu na američke pretenzije prema Grenlandu, za kraj tjedna predviđena je i sjednica Vlade.

Na 139. sjednici tako će biti, između ostalog, govora o konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, sukladno pravilima EU i OECD-a te nacrtu konačnog prijedloga Zakona o kreditnim institucijama, koji će se dodatno prilagoditi europskim direktivama.

Vlada će dati suglasnost i za pristupanje Hrvatske Globalnom partnerstvu za umjetnu inteligenciju (GPAI), a razmotrit će i prijedlog zaključka u vezi s potpisivanjem posebnog ugovora o provedbi Okvirnog ugovora za opskrbu mRNA cjepivom protiv bolesti COVID-19.

No, prije svih važnih odluka, javnosti se obratio premijer Andrej Plenković s komentarom aktualnih zbivanja u zemlji i svijetu.

"Najprije da se osvrnem na 33. obljetnicu VRO Maslenica, kojom je ponovno omogućeno povezivanje juga i sjevera zemlje. Odana je počast braniteljima, vojnicima i policajcima te svima koji su dali svoj život za obranu domovine. Drago mi je u tom kontekstu da je omogućen novi krug preventivnih sistematskih pregleda za hrvatske branitelje koje je od 2016. pohoilo 140.000 branitelja, čime je to jedan od najvažnijih programa za otkrivanje zdravstvenih tegoba", započeo je Plenković te se prebacio na politička pitanja.

"Ovo je prva sjednica Vlade nakon početka zasjedanja Sabora, gdje smo odgovarali na pitanja saborskih zasupnika i mislim da smo odgovorili na sva pitanja i javnosti podastrijeli naše politike. Uputili smo izraze sućuti španjoslkom premijeru Pedru Sanchezu povodom strašne željezničke nesreće Jioš jednom upućujemo sućut obiteljima.

Zahvaljujem na obilježavanju Dana socijalnog partnerstva, gdje smo obilježili važnost suradnje sa partnerima iz sindikata i udruga poslodavaca", dodao je premijer te se osvrnuo na Svjetski gospodarski forum u Davosu.

Trumpova dva koraka unatrag

"Svjetski gospodarski forum u Davosu održan je u svjetlu mnoštva kriza kojima smo izloženi. Poruke koje smo poslali su svi uspjesi koje je Hrvatska postigla u zadnjih 10 godina, članstvo u međunarodnim organizacijama, iskustvo u rješavanju međunarodnih kriza, poput one u Ukrajini, gdje smo evocirali isksutva iz Domovinskog rata.

Javnost je već upoznata da je došlo do deeskalacije oko pitanja Grenlanda. Donald Trump je napravio dva koraka unazad. Prvi je bilo ukidanje odluke o carinama, a drugi je to da nakon odbijanja kupnje Grenlanda, SAD intervenira vojnom silom.

Mi smo iskoristili prostor za sastanke s brojnim predstavnicima u poduzetništvu, tehnološkim kompanijama koje se bave umjetnom inteligencijom. Sastali smo se i s nizom drugih aktera te imali medijske nastupe", rekao je Plenković i nastavio:

"Važno je bilo i pokretanje Odbora za mir, kojeg je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump. Mi smo dobili poziv i kazali vrlo jasno da se zahvaljujemo te da ćemo ga vrlo temeljito proučiti, s obzirom na to da je on osta širi u odnosu na ono što je predviđeno Rezolucijom UN-a po pitanju Gaze. Sve humanitarne aktivnosti treba pozdraviti, ali ovakve nove ideje treba dobro analizirati.

Održan je sastanak Europskog vijeća, to je bila neformalna večera održana pod nešto drugačijim okolnostima od onih u kojima je bila najavljena. Jednoglasno je konstatirana podrška Danskoj u vezi statusa Grenlanda, konstatirano je da sve zemlje članice EU žele njegovati dobre odnose sa SAD-om, s obzirom na važnost transatlantskih odnosa koji postoje već 80 godina te da dođe do što bržeg smanjenja tenzija te da se odnos bazira na međusobnom poštovanju. Inicijativa Odbora za mir je primljena na znanje, s obzirom na opsežno istraživanje i činjenicu da su neke zemlje stavile određene ograde zbog unutarnjih procesa, a neke su takav poziv odbile", ustvrdio je premijer.

U vrhu po poslovnoj klimi

"Održan je i redoviti polugodišnji sastanak s Hrvatskom biskupskom konferencijom. To je jedna odlična praksa, sustavan dijalog i doticanje važnih tema odnosa države i crkve, ali i osvrt na važna društvena pitanja poput demografije, koje je pitanje opstanka hrvatskog društva", rekao je Plenković i prebacio se na ekonomska pitanja.

"Svjetska banka je izdala novo izvješće po kojem se Hrvatska nalazi u samom vrhu po poslovnoj klimi. Čak 101 je analizirano gospodarstvo i ovakvi ojene su u pogledu regulatornih okvira i javnih politika su ohrabrujuće za privlačenje investicija i poslovanje na domaćem tržištu te rast gospodarstva", naglasio je te nastavio:

"Ohrabrujući su podaci DZS-a o prosječnoj mjesečnoj plaći za studeni koja je iznosila 1498 eura. To je neto plaća i na godišnjoj razini više 9,7 posto, a realno 5,7 posto. U odnosu na početak našeg mandata, tada je prosječna plaća iznosila 749 eura, praktički se radi o 100-postotnom povećanju prosječne neto plaće. Tada je kumulativna inflacija iznosila 37,3 posto, pa je realni rast plaća oko 45,7 posto. Taj rast plaća pokazuje da odgovorna ekonomska politka i socijalni dijalog daju rezultate, a mi ćemo voditi računa da te politike budu s ciljem unapređenja socijalnog standarda naših građanima", dodao je.

Pregovori sa sindikatima

"U tom kontekstu ću se osvrnuti na pregovore sa Sindikatom državnih i javnih službi u kojima je Vlada ponudila prijedlog rasta osnovice plaća u dva navrata, povećanje od 1015 eura bruto od 1.7. i 1025 eura od 1.12. Ponuđena je i ispalta naknade za troškove prehrane za 30 eura, od 1. rujna je predloženo i isplata dodatka za djecu te povećanje terenskog dodatka s 26,54 na 30 eura. Taj prijedlog na godišnjoj razini znači 278 milijuna eura godišnje.

S druge strane, sindikati su predložili, nakon prijedloga za povećanej osnovice od 12 posto, sad su predložili povećanje od 8 posto, što je u konačnici dodatnih 986 milijuna eura. Naš je pristup, sukladno analizama i onime što se može učiniti u okviru proračunskih sredstva, da je takvo povećanje suprotno načelu proračunske održivost te da ne prepoznaje gospodarski trenutak u zemlji i svijetu, a ne uvažava se ni povećanje plaća u državnim i javnim službama", rekao je premijer i to potkrijepio brojkama.

"Naime, od 2016. osnovica za plaće u državnim i javnim službama povećana je za 48 posto te je od 1. rujna 2025. iznosi 1004,87 eura. Ona je rasla za 326 eura od 2016. eura. Tad je iznosila 678 eura. Osnovica se od 1. siječnja 2012. do 2016. nije mijenjala. Povrh toga, povećana su i druga materijalna prava. Regres i božićnica povećani su s 166 na 300 eura, dar za dijete sa 66 na 100 eura, novo pravo - uskrsnica od 100 eura, osnovica za izračun jubilarne nagrade s 240 na 300 eura neto, otpremnina prilikom odlaska u mirovinu službenika i namještenika.

Na rast plaća utjecala je velika reforma plaća u državnim i javnim službama, gdje je skok bio za prosječno 32 posto i danas bruto plaća iznosi 2564 eura. 2016. je bila 1185 eura i imamo nominalni rast od 116,3 posto, a realno od 60,3 posto. Reforma plaća na radnim mjestima poput pomoćnih radnika, omogućio je da nijedna plaća u državnim i javnim službama nije niža od minimalne plaće koja iznosi 1050 eura bruto", naglasio je.

"Vodili smo računa o jednom trendu koji se pojavio prije nekoliko eura, a to je bio odljev ljudi u privatni sektor, a ovime smo osigurali ostanak sposobnih i obrazovanih kadrova u okvirima javne službe. U svakom slučaju, s ovakvom ponudom koja je uravnotežena, cilj nam je kontinuirano povećanje u skladu s financijskim mogućnostima. Riječ je o kvalitetnoj ponudi i pozivamo partnere na nastavak pregovora oko temama koje su na stolu. Dijalog sa socijalnim partnerima u zadnjih 10 godina je bio kvalitetan. Nekad smo se razumjeli više, nekad manje, ali napredak je vidljiv i u privatnom sektoru, jer se moramo i o tome brinuti kako bi gospodarstvo raslo. Važno nam je imati gospodarsku optiku, kako ne bismo premašili proračunski deficit od tri posto i zbog toga smo se rukovodili odogovornom ekonomskom politikom i to su prepoznale i druge međunarodne organizacije, koje vide u kojem smjeru zemlja ide. To podcrtavam u svakim pregovorima sa socijalnim partnerima", zaključio je Plenković svoje izlaganje.