Treba li Hrvatska ući u spomenuti odbor, pitanje je koje se nametnulo nakon što su iz Banskih dvora potvrdili da je pozivnica zaprimljena. Riječ je, podsjetimo, o tijelu koje je prvotno zamišljeno kao druga faza mirovnog plana za Gazu. No, kako je kasnije njegova povelja dospjela u medije, jasno je vidljivo da je ideja puno šira od spomenutog, pa se strahuje da Trump zapravo želi stvoriti alternativu Ujedinjenim narodima (UN), u kojem bi on bio taj kojeg se sve pita.

Ulazak u ovlasti UN-a

Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta Vern, podsjetio je da je pozivnicu dobilo pedesetak država te da je u sporazumu za Gazu spomenuti odbor trebao biti glavno tijelo za upravljanje mirovnim procesom.

'U trenutku u kojem je to stavljeno u mirovni sporazum, nije se predviđao takav format, s toliko država, koji je sad došao u javnost. Bilo je razgovora o tome da u njemu bude manje država, odnosno one koje su izravno uključene u mirovni proces i koje mu mogu doprinijeti na Bliskom istoku. Sada je to šire. U medije je dospjela povelja koja ne samo da proširuje ovlasti Odbora, nego svojim ovlastima ulazi u ovlasti UN-a. To je ono što je sporno jer se UN stavlja u drugi plan. Druga stvar je upravljanje tim odborom jer se SAD postavlja u funkciju tutora', kazao je Cvrtila.

Trump odlučuje o svemu

Istaknuo je da ako gledamo elemente upravljanja, prema onome što se pojavilo u javnosti, u Odboru ne treba sjediti pedeset država jer SAD odlučuje o svemu.

'Ta brojka samo prikriva moć koju američka administracija želi provesti kroz takvo tijelo. Kasnije su se pojavile informacije, koje nisu službeno potvrđene, da bi u Odboru sjedili vođe država koje bi uplatile milijardu dolara', rekao je Cvrtila.

Govoreći o onima koje su pozvane – recimo Danska zbog situacije s Grenlandom nije dobila poziv, a Francuzi su ga glatko odbili – Trump je zamislio da u njemu mjesta ima i za države koje su pod sankcijama.

'Što se tiče država koje su pozvane, one nisu samo sa zapada, nego i izvan tog prostora. Tu se vidi Trumpova namjera da želi uključiti države koje su izvan međunarodnih tokova ili su čak pod sankcijama, kao što su Bjelorusija i Rusija. To također pokazuje njegovu želju za izgradnjom multipolarnog svjetskog poretka, a ne multilateralnog, gdje bi SAD bio pol koji bi s drugim velikim državama upravljao svjetskim poretkom', mišljenja je Cvrtila.

'Hrvatska treba dobro razmisliti'

Naš sugovornik smatra da u ovom trenutku rascjepa međunarodnog poretka i raskola na ključnim pitanjima, ponajprije ruske agresije na Ukrajinu, stavljanje na isto mjesto onih koji krše međunarodno pravo i podržavaju rusku agresiju te država koje se tome protive zapravo nije primjereno i dodatno uvodi dozu neizvjesnosti u međunarodni poredak, što je bitan faktor njegova loma.

'Što se tiče Hrvatske, mislim da ćemo dobro razmisliti, ali da nećemo donijeti samostalnu odluku, već će to biti koordinirana odluka EU-a i da će se prije svega pokušati ne prekinuti odnose sa SAD-om. Tu će biti nekakvog odmjerenog odugovlačenja ili može biti neka vrsta dogovora na koji će se način reagirati. Države koje su pozvane nalaze se u dosta nezgodnom položaju jer Trump nema strpljenja i to smo vidjeli na primjeru Francuske, kojoj je odmah najavio carine. Ako odugovlačenje bude predugačko, onda se može dogoditi odmazda s njegove strane. Ali mislim da se neće odlučivati samo o tom pitanju, već će se sve to staviti u kontekst trenutno vruće teme Grenlanda. Pitanje Odbora nije ključno, ali je bitno u stvaranju novih odnosa između EU-a i SAD-a', smatra Cvrtila.

Činjenica da Trump u Odbor nije pozvao Dansku, mišljenja je Cvrtila, jasno otkriva u kojem smjeru ide.

'To je smjer podjele i razbijanja EU-a. To je u pozadini svih njegovih politika', rekao je.

Ključno pitanje

Upitan može li EU ostati jedinstven i imati zajednički stav o svemu, sugovornik tportala kaže da je to ključno pitanje u ovom trenutku.

'Možemo vidjeti razlike u interpretacijama poteza SAD-a, pa i različite reakcije i nijanse u reakcijama pri mjerama odvraćanja. Neke države su za odvraćanje, a neke za odmazdu. Sankcije još nisu uvedene i kreću od 1. veljače te treba vidjeti kakva će biti reakcija EU-a. Treba podsjetiti da ni trgovinski sporazum još nije ratificiran u Europskom parlamentu i trenutno raspoloženje je takvo da se ne ratificira. Ako se ne ratificira, onda bi to bio početak nove, ubrzane dinamike u odnosima, a možemo pretpostaviti kakva bi bila reakcija SAD-a i to bi zasigurno bio velik udar na europsku ekonomiju. Onda bi EU uveo svoje carine na razini 90-ak milijardi dolara', naveo je Cvrtila.

No smatra da to ne bi bio kraj jer EU ima još elemenata za odmazdu, što bi zasigurno imalo posljedice na europske ekonomije, ali i na SAD.

'Amerikancima to ne bi odgovaralo jer krajem godine, u studenom, imaju izbore za Kongres. Glasači na njima ne glasaju temeljem onoga što je predsjednik napravio i koliko je ratova zaustavio, već glasaju temeljem osjećaja kakva im je ekonomija i u kojem smjeru ona ide. Bez obzira na to što Trump govori o uspjesima, vidljivo je da ih nema, a mogli bi se do tada i pogoršati, pa i trgovinskim ratom s EU-om. A i unutar samih republikanaca i članova pokreta MAGA nisu svi presretni time da se partneri iz EU-a tretiraju na takav način', kazao je Cvrtila i dodao da je puno toga na šahovskoj ploči u igri i zato je EU oprezan.

Također smatra da je Unija naučena na diplomaciju i može podnijeti teške riječi.

'Onda diplomacijom može doći do povoljnije pozicije i deeskalacije slučaja. To je naravno lakše kad s druge strane imate sugovornika koji je racionalan, što ovdje nije slučaj. Puno toga se važe i treba vidjeti kakav će biti Trumpov govor danas u Davosu. Čak i od pojedinih čelnika EU-a i NATO-a idu određene poruke Trumpu da omekša kako bi se pronašlo rješenje te dogovor i oko Grenlanda. Ne na način da se proda ili prepusti SAD-u, ali da se nađe zajednički jezik i rješenje kojim bi bili zadovoljeni obrambeni apetiti SAD-a i rudni resursi samog Grenlanda', zaključio je Cvrtila.