Demilitarizacija je Ukrajincima neprihvatljiva, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković, nakon što je ruski ministar vanjskih poslova ranije u utorak kazao da je ona jedan od ruskih uvjeta za mirovni sporazum u Ukrajini
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je ranije u utorak izjavio da demilitarizacija i 'denacifikacija' Ukrajine kao i povlačenje tužbi te ukidanje sankcija protiv Rusije i vraćanje zamrznute imovine moraju biti dio mirovnog sporazuma, prenijele su novinske agencije.
"To drugim riječima znači potpuna kapitulacija i servirana na pladnju prilika za neku buduću agresiju", kazao je Plenković na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s estonskim premijerom Kristenom Michalom, koji je u službenom posjetu Hrvatskoj.
"Ne vidim uopće realnu mogućnost da se ideja o demilitariziranoj Ukrajini (ostvari). Pogotovo nakon toliko ulaganja u obranu i ogromne vojne pomoći koju je Ukrajina dobila u protekle tri godine", dodao je.
vezane vijesti
Što se tiče neutralnosti, premijer je kazao da se to vjerojatno odnosi na ukrajinske planove da se pridruži NATO-u, no to nije "u ovom trenutku bilo niti realno niti predviđeno".
"Međutim, svaka država ... ako ima te ambicije, ona je ta koja takav zahtjev postavlja i odlučuje. NATO i Ukrajina danas imaju vrlo strukturiran dijalog, ali zasada, kao što je bilo vidljivo na samitu u Haagu, takav scenarij nije realan".
Plenković je dodao da su svi napori koji mogu doprinijeti miru dobrodošli, ali da konačan rezultat mora biti mir, koji neće uključivati "priznavanje nezakonite agresije, okupacije, anektiranja teritorija" i njegovo uključivanje u ustavnopravni poredak Rusije.
Estonski premijer kazao kako se slaže s Plenkovićem da je Ukrajini potreban pravedan mir.
"Ukrajina je pristala na prekid vatre i spremni su na mirovne pregovore ... Rat bi odmah stao kada bi ruske snage prestale s ubijanjem i to je vrlo jednostavan odgovor. Ne trebaju vam uvjeti za to".
Dodao je da je za Europu, za NATO i Estoniju važno pružiti podršku Ukrajini "koliko god je dugo potrebno i sa svime što imamo na raspolaganju".
"Što se tiče različitih uvjeta, ... NATO će odlučiti tko će biti njegovi članovi, a ne Rusija. Mi s Rusijom ne razgovaramo o NATO-u", poručio je.
Kvalitetni odnosi
Plenković je odnose između Hrvatske i Estonije opisao kao kvalitetne te dodao da vanjskopolitička stajališta dviju zemalja "itekako konvergiraju i da smo osobito kada je riječ o velikim sigurnosnim temama praktički uvijek zauzimali slične pozicije".
Kazao je da su lajtmotiv njihovog sastanka bile nove obveze NATO-a kada je riječ o izdvajanju za obranu, za što je kazao da obje zemlje podržavaju kao i proširenje Europske unije.
Estonski premijer je naglasio da će njegova zemlja "voditi primjerom izdvajanjem 5,4 posto BDP-a za obranu sljedeće godine".
"To je značajno opterećenje, ali bitno kako bi se odgovorilo na prijetnju Rusije Europi. Ako na vrijeme ne odgovorimo, Rusija će nastaviti testirati naše kapacitete", poručio je.
Plenković je najavio i poslovni forum između Hrvatske i Estonije u području obrambenog sektora nakon tiskovne konferencije.
"Michal je sa sobom doveo desetak važnih estonskih kompanija u domeni obrane ... To je šansa i za partnerstva između naših poduzeća", kazao je Plenković.
Michal je rekao da Estonija itekako vidi prilike za širenje suradnje te da se također potrebno usredotočiti na "industrijsku bazu", pri čemu je kazao da EU ima ključnu ulogu te pozvao na fleksibilna pravila kada je riječ o financiranju obrambene industrije.
