Govoreći tijekom vikenda na skupu Fideszovih Digitalnih građanskih krugova u Szombathelyju, Orban je rekao da je Clinton od Mađarske tražio otvaranje 'drugog fronta' protiv Srbije ili barem da se 'puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda', piše Telex.

'Rekli smo: Ne, gospodine'

Orban tvrdi da je njegova vlada taj zahtjev odlučno odbila. 'Na izričit zahtjev američkog predsjednika odgovorili smo s: 'Ne, gospodine!'', rekao je mađarski premijer. Prema njegovim riječima, da je tada na čelu vlade bio netko tko je znao reći samo 'Yes, sir', Mađarska bi se, kako je rekao, 'našla do grla u ratu'.

Orban je ispričao i da je Clintona pitao što bi se u tom scenariju dogodilo s oko 300 tisuća etničkih Mađara koji žive u Vojvodini, upozorivši na moguću spiralu nasilja. 'Ako se puca s jedne strane, pucat će se i s druge. Je li plan da se gađa Szeged? Ili Hódmezővásárhely i Makó', zapitao je Orban.

Prema njegovim tvrdnjama, on i Clinton dogovorili su da će o tom pitanju razgovarati osobno na NATO-ovom samitu zakazanom tjedan kasnije, no Amerikanci ga, kaže, ondje više nikada nisu otvorili.

'Moguće je reći 'ne' kad imate hrabrosti', poručio je Orban publici u Szombathelyju, dodavši da će se u budućnosti u diplomatskoj povijesti opisivati kako su, kojim kanalima i uz pomoć kakvih informacija uspjeli uvjeriti američkog predsjednika da takav zahtjev više ne ponovi.

Stručnjaci: Nema dokaza da je Mađarska trebala napasti Srbiju

Na Orbanove izjave reagirao je Aron Tabor, stručnjak za SAD i predavač na Institutu za političke i međunarodne studije Sveučilišta Eötvös Loránd. Na društvenim mrežama upozorio je da, iako su tijekom rata na Kosovu 1999. godine doista postojale početne rasprave o mogućoj kopnenoj operaciji NATO-a, one nikada nisu imale stvarnu političku potporu.

Tabor ističe da nema nikakvih dokaza za to da je Mađarska bila suočena s obavezom ili ozbiljnim pritiskom da napadne Srbiju. Podsjetio je i da je Clinton već na samom početku bombardiranja tadašnje Jugoslavije isključio mogućnost kopnene operacije da bi se smanjili američki i saveznički gubici.

Iako su pojedini europski političari i mediji, uključujući Washington Post, tada spekulirali o kopnenoj intervenciji, čelnici NATO-a su, prema tadašnjim izvještajima, takve planove kategorički nijekali.

Tabor podsjeća i na činjenicu da je sam Orban 1999. godine izvijestio mađarski parlament da članice NATO-a smatraju kopnenu operaciju nepotrebnom do te mjere da ona nije bila ni stavljena na dnevni red NATO-ova samita.

Unatoč tome, već 2024. godine govorio je da su 'htjeli uvući Mađarsku u rat', ali da on to nije dopustio. Njegov bliski saveznik, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, još je 2022. godine tvrdio da mu je poznato kako je Clinton doista tražio od Orbana da Mađarska 1999. godine napadne Srbiju.