Kako su rekli američki dužnosnici, vojska je posljednjih dana iznenada otkazala veliku obuku za stožerno osoblje elitne padobranske postrojbe, što je unutar američkog Ministarstva obrane otvorilo pitanje mogućeg raspoređivanja vojnika specijaliziranih za kopnene operacije.

Riječ je o 82. padobranskoj diviziji stacioniranoj u bazi Fort Bragg u Sjevernoj Karolini, piše The Washington Post.

Elitna postrojba spremna za hitne misije

U sastavu 82. zračno-desantne divizije nalazi se brigadni borbeni tim s oko 4000 do 5000 vojnika koji su spremni za raspoređivanje u roku od samo 18 sati.

Njihove misije mogu uključivati zauzimanje zračnih luka i ključne infrastrukture, jačanje sigurnosti američkih veleposlanstava ili provedbu hitnih evakuacija američkih državljana.

Zapovjedni element divizije ima ključnu ulogu u planiranju i koordinaciji takvih operacija.

Prema riječima dužnosnika, do petka još nisu izdane formalne zapovijedi za raspoređivanje vojnika, a informacije su iznesene anonimno jer je riječ o osjetljivim vojnim planovima.

Vojska bi uskoro trebala objaviti i ranije planirano raspoređivanje jedne helikopterske postrojbe iz sastava 82. divizije na Bliski istok, no to bi se trebalo dogoditi tek kasnije tijekom proljeća.

Iznenadna promjena planova

Ipak, neočekivana promjena planova dodatno je potaknula nagađanja. Zapovjednom osoblju postrojbe rečeno je da ostane u Sjevernoj Karolini umjesto da sudjeluje u planiranoj vježbi u bazi Fort Polk u saveznoj državi Louisiani.

S obzirom na istaknutu ulogu 82. zračno-desantne divizije u ranijim krizama, mnogi u Pentagonu smatraju da bi Snage za neposredni odgovor mogle uskoro biti aktivirane.

'Pripremamo se za nešto — za svaki slučaj', rekao je jedan dužnosnik upoznat sa situacijom.

Iz Pentagona su odbili iznositi dodatne detalje.

'Zbog operativne sigurnosti ne komentiramo buduća ili hipotetska kretanja snaga', navodi se u kratkom priopćenju.

Komentar nisu htjeli dati ni iz američkog središnjeg zapovjedništva, koje nadzire američke vojne operacije na Bliskom istoku.

Trump ne isključuje mogućnost slanja kopnenih snaga, ali

Predsjednik SAD-a Donald Trump dao je različita objašnjenja svoje odluke o pokretanju sukoba s Iranom, ali je javno izjavio da kopnene trupe 'vjerojatno' neće biti potrebne.

Ipak, ni on ni njegovi najbliži suradnici nisu potpuno isključili tu mogućnost.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da slanje američkih kopnenih snaga u Iran 'nije dio trenutačnog plana', ali i da neće 'ukloniti nijednu opciju koja je na stolu za predsjednika'.

Na konferenciji za novinare u Pentagonu predsjednik Združenog stožera američkih oružanih snaga Dan Caine odbio je komentirati mogućnost raspoređivanja vojnika na terenu.

'To je pitanje za političke donositelje odluka', rekao je.

'Ja ne kreiram politiku. Ja provodim politiku.'

Američka vojska već pojačava napade

Od početka sukoba američke snage oslanjale su se ponajprije na zračne i pomorske udare kako bi gađale iranske vojne ciljeve, uključujući raketne sustave, bespilotne letjelice i pomorske snage.

Kako su iranski obrambeni sustavi postupno oslabjeli, američki zrakoplovi sve češće djeluju izravno iznad Irana.

Zapovjednik američkih snaga za Bliski istok, admiral Charles Brad Cooper, izjavio je da američka vojska 'izravno pogađa središte iranske vojne moći nadmoćnom snagom i dometom'.

U operacijama sudjeluje više od 50.000 američkih vojnika, a dosad je poginulo šest pripadnika američke vojske tijekom iranskih protunapada na američke položaje i interese diljem regije.

Trump je priznao da će 'vjerojatno biti još američkih žrtava' prije nego što kampanja završi.

'Tako to jednostavno jest', rekao je.

Strah od nedostatka streljiva

Jedna od glavnih briga američkih vojnih dužnosnika odnosi se na ograničene zalihe određenih vrsta preciznog naoružanja.

Prema izvorima upoznatima sa situacijom, Pentagon ubrzano troši precizne projektile i presretače za protuzračnu obranu.

Američki ministar obrane Pete Hegseth odbacio je takve tvrdnje.

'Nemamo nikakvih nestašica streljiva', rekao je.

'Naše zalihe obrambenog i ofenzivnog oružja omogućuju nam da ovu kampanju vodimo onoliko dugo koliko bude potrebno.'

Mogući cilj: Ključni iranski naftni terminal

Ako Washington odluči poslati kopnene snage u Iran, jedan od prvih ciljeva mogao bi biti otok Kharg Island u Perzijskom zaljevu.

Riječ je o ključnom čvorištu iranske naftne industrije kroz koje prolazi oko 90 posto iranskog izvoza nafte.

Američko zauzimanje tog otoka omogućilo bi Washingtonu kontrolu nad središnjim dijelom iranske ekonomije, ali bi istodobno američke vojnike izložilo ozbiljnim napadima.

Analitičar Michael Rubin smatra da bi zauzimanje otoka bilo logičan potez.

'Čini se da administracija Donalda Trumpa postupno shvaća da je Iran mnogo veći problem nego što su u početku mislili', rekao je.

Slanje vojnika nosi politički rizik

Ipak, eventualno slanje kopnenih snaga u Iran predstavljalo bi velik politički rizik za predsjednika Trumpa.

Protiv takvog poteza otvoreno se protive demokrati, ali i dio republikanaca koji zagovaraju izolacionističku politiku.

Istraživanje koje je objavio CNN pokazuje da samo 12 posto Amerikanaca podržava slanje kopnenih snaga u Iran, dok se 60 posto ispitanika tome protivi, a 28 posto nema jasan stav.