Američki ministar obrane Pete Hegseth djelomično se ogradio od tih tvrdnji, poručivši kako nijedan američki cilj nije ‘uvjetovan naoružavanjem bilo koje pojedine snage’. Ipak, izvor na koji se poziva CNN tvrdi da bi operacija mogla započeti ‘u nadolazećim danima’.

U središtu potencijalnih zbivanja nalaze se Kurdi – narod bez vlastite države, ali s dubokim povijesnim korijenima na Bliskom istoku, piše Sky News.

Najveći narod bez države

Kurdi su autohtoni narod Bliskog istoka, a procjenjuje se da ih ima do 45 milijuna. Njihova povijesna domovina, Kurdistan, prostire se preko teritorija četiriju država: Turske, Iraka, Irana i Sirije.

Čine oko 20 posto stanovništva Turske i Iraka te približno deset posto populacije Irana i Sirije. Unatoč brojnosti, Kurdi se često opisuju kao najveći narod na svijetu bez vlastite države.

Ipak, tijekom posljednjih desetljeća uspjeli su izboriti određeni stupanj autonomije unutar postojećih državnih granica.

U Iraku Kurdi kontroliraju četiri sjeverne pokrajine s kurdskom većinom. Ondje imaju vlastiti parlament, sigurnosne snage i zakonodavni okvir, što im daje visok stupanj samouprave.

U sjeveroistočnoj Siriji također su uspostavili autonomnu regiju, no sirijska vlada pod vodstvom novog predsjednika Ahmeda al Sharae u međuvremenu je ponovno preuzela velik dio tog teritorija.

Savezništvo sa SAD-om i nove napetosti

Kurdi su većinom muslimani, a posljednjih godina bili su važan saveznik Sjedinjenih Država u borbi protiv takozvane Islamske države. Upravo su kurdske snage činile okosnicu kopnenih operacija protiv džihadista.

No odnosi s Washingtonom nisu bez napetosti. Nedavno je Bijela kuća pozvala Kurde da prepuste teritorij u Siriji vlastima u Damasku, što je izazvalo nezadovoljstvo među kurdskim vodstvom.

U kontekstu mogućeg novog sukoba u Iranu, njihova uloga ponovno bi mogla postati ključna, ali i dodatno zakomplicirati ionako osjetljivu regionalnu ravnotežu.