NOVA POLITIČKA SNAGA

Ugledni znanstvenici, aktivisti koji su izluđivali Bandića i Željku Markić... Tko sve upravlja strankom 'Možemo'?

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 12.02.2019 09:59
  • Objavljeno 11.02.2019 u 20:29
Teodor Celakoski, Sandra Benčić, Damir Bakić, Danijela Dolenec

Teodor Celakoski, Sandra Benčić, Damir Bakić, Danijela Dolenec

Izvor: Pixsell / Autor: Neven Bučević

Nova politička snaga na ljevici, motivirajućeg imena Možemo! po mnogo čemu odskače od konkurencije, pa i po tome što je vodi, umjesto klasičnog predsjednika ili predsjednice, dvoje koordinatora - Sandra Benčić i Teodor Celakoski. Taj kormilarski dvojac ujedno je sastavni dio Upravnog odbora stranke, zajedno s još pet članova: Damirom Bakićem, Danijelom Dolenec, Nives Miošić-Lisjak, Jelenom Miloš i Nebojšom Zelićem. Donosimo kratak pregled njihova dosadašnjeg rada

Stranku Možemo! osnovale su u nedjelju 134 osobe, a sjednicu je vodio Tomislav Tomašević, predsjednik Kluba zastupnika lijevog bloka u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, koji se nije kandidirao za tijela stranke jer već djeluje kao koordinator stranke Zagreb je NAŠ!.

Osnivačka skupština nove eksklamativne stranke održana je svega tjedan dana nakon što su je najavili članovi Inicijativnog odbora za pokretanje istoimene političke platforme Možemo!, uključujući glumce Uršu Raukar i Vilija Matulu, redatelja i producenta Darija Juričana, gej aktivisticu Mimu Simić te suvlasnika informatičke tvrtke Perpetuum mobile Ivu Špigela. No stranku koja će se, kako najavljuju, boriti protiv siromaštva, korupcije i klijentelizma, a za jednakost svih ljudi, kako pred zakonom tako i za veću ekonomsku jednakost, voditi će sedmeročlani Upravni odbor, izabran na jučerašnjoj skupštini u prostorijama Češkog narodnog doma u Zagrebu, u neposrednoj blizini Tvornice kulture.

  • +5
  • +2

Osnivačka skupština stranke Možemo!

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

Tko su oni? Na internetskoj stranici Možemo! predstavili su se kao ljudi koji su svoje živote posvetili borbi za pravednije društvo i javni interes - za bolje obrazovanje, zdravstvo, pravosuđe, kulturu, radnička i ljudska prava: 'Dokazali smo se znanjem i borbenošću, a u politiku po prvi put ulazimo jer je za Hrvatsku minuta do dvanaest'.

Sandra Benčić

Magistrica prava Sandra Benčić poznata je aktivistkinja za ljudska prava, s velikim iskustvom u pripremi i implementaciji projekata financiranih iz fondova Europske unije. Suradnica je i predavačica Vijeća Europe na provedbi edukacija za suce i državne odvjetnike u regiji u području Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava te članica hrvatske radne skupine za program Obzor 2020 u području društvenih i humanističkih znanosti.

Kako stoji u njezinoj biografiji na stranicama Algebre, Benčić je suosnivačica konzultantske tvrtke Razbor, gdje je i radila do 2010. godine, a nakon toga je radila u nevladinim organizacijama Centar za mirovne studije i Kuća ljudskih prava. Od 2018. radi kao neovisna konzultantica. Idejna je začetnica i suvlasnica tvrtke Publiconn, prve društvene mreže za korisnike EU fondova.

Elokventna i progresivna Sandra Benčić našla se 2015. na meti udruge Željke Markić, koja ju je kazneno prijavila za javno poticanje na nasilje i mržnju. Prijavu je, kao neutemeljenu, prva odbacila pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Tom prilikom Bečić je za Novi list poručila da je šutnja građanske većine ozbiljno štetna jer radikalno konzervativnim snagama otvara medijski prostor. 'Najvažnija stvar je osnažiti građane da reagiraju na takve pojave i kažu im odlučno ne. Dok god ta borba ostaje u sferi politike i građanskih udruga, ona će biti uzaludna i pretvorit će se u farsu u kojoj jedni bace kost, a drugi se oko nje glođu. To nema smisla i važno je stvarati društvo u kojem se svaki pojedinac osjeća odgovoran i pozvan da reagira i zaustavi negativne tendencije', kazala je Benčić.

Sandra Benčić

Sandra Benčić

Izvor: Pixsell / Autor: Zarko Basic/PIXSELL

Teodor Celakoski

Kulturni radnik i aktivist za zaštitu javnih i zajedničkih dobara, Teodor Celakoski diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost u Zagrebu. Od ranih 2000-ih bavi se umrežavanjem, kulturnom politikom i institucionalnim inovacijama u kulturi, a posljednjih se 15 godina kroz inicijativu Pravo na grad te surađujući s lokalnim građanskim inicijativama i sindikatima bavi obranom i boljim upravljanjem javnim prostorom te javnom i komunalnom infrastrukturom. Inicijativa pravo na grad poznata je po nizu akcija: Vratite magnoliju, prosvjed protiv ukidanja emisije Hrvatska uživo, Savica ZA Park, 'Gazdu' na HRT, Ne damo Varšavsku...

Europska kulturna fondacija (ECF), institucija s više od 60 godina tradicije i jedina paneuropska kulturna fondacija, izabrala je Celakoskog za laureata Nagrade princeze Margriet, koja se od 2008. dodjeljuje istaknutim pojedincima prepoznatima na europskoj razini po svom posebnom doprinosu u razvoju civilnog društva, ali i pokretanju društvene dinamike i promicanju univerzalnih europskih vrijednosti u svojim lokalnim sredinama.

U objašnjenju odluke stoji da je Celakoski izabran za laureata zbog svoje uloge u kataliziranju modela suradnje između kulture i civilnog društva u Zagrebu, na širem prostoru Hrvatske i diljem bivše Jugoslavije. Napominje se da je unutar kolektivnih nastojanja bio jedan od ključnih pokretača brojnih hrvatskih platformi, mreža, trajnih inicijativa i institucija - Multimedijalnog instituta MaMa, Clubtura, Prava na grad, POGON-a, Zaklade Kultura nova. U suradnji s tim kolektivima, ističe se u objašnjenju, Celakoski je kreativno koristio resurse u teškim okolnostima kako bi uključio javni interes u kulturne politike i prostorno planiranje i, iznad svega, omogućio suradnju između civilnog društva, neovisnih kulturnih organizacija i javnih institucija.

Teodor Celakoski

Teodor Celakoski

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Damir Bakić

Redoviti profesor u trajnom zvanju na Matematičkom odsjeku zagrebačkog PMF-a, Damir Bakić poznat je široj javnosti kao jedini protukandidat Damiru Borasu na posljednjim izborima za rekora Sveučilišta u Zagrebu, koji nije uspio svrgnuti Borasa s trona. Uoči izbora kazao je za tportal kako želi pomoći u otvaranju Sveučilišta, u reafirmaciji svih procesa donošenja odluka i snažnijem razviju umjesto bavljenja generiranim problemima. Jesenas je podnio neopozivu ostavku na mjesto člana Senata Sveučilišta u Zagrebu, navodeći da ne može dijeliti odgovornost za postupke i odluke Senata čija je uprava brojnim primjerima pokazala da joj nije do boljitka Sveučilišta.

Bakić se obrazovao u Sisku i Zagrebu te usavršavao kao Fullbrightov stipendist na Washington University in St. Louis, SAD. Obavljao je niz upravljačkih dužnosti u akademskim institucijama (PMF, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski institut Zagreb) te u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Autor je većeg broja znanstvenih i stručnih radova te voditelj više znanstvenih i stručnih projekata.

Platformu Zagreb je NAŠ podržao je prije posljednjih lokalnih izbora, zato što 'okuplja ljude koji razumiju i prakticiraju autentični građanski i kvartovski aktivizam'. Sudjelovao je u inicijativi Čuvamo naš park, koja se žestoko usprotivila izgradnji crkve u parku na Savici, a sa znanstvenicima Ivanom Đikićem i Vesnicom Garašić bio je pokretač peticije Stop plagiranju u Hrvatskoj, kao reakciji na optužbe o plagiranju tadašnjeg ministra znanosti Pave Barišića.

Damir Bakić

Damir Bakić

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Danijela Dolenec

Danijela Dolenec, docentica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, dobar dio karijere provela je na najuglednijim svjetskim sveučilištima: politologiju je doktorirala na ETH Zürich, a usavršavala se na London School of Economics and Political Science i na Harvardu, kao Fulbrightova stipendistica. Ta znanstvenica i aktivistica, osvajačica Državne nagrade za znanost 2013. godine u području društvenih znanosti, u svom istraživačkom radu fokusira se na teme demokratizacije i održivog razvoja.

U platformi Zagreb je NAŠ! politički se aktivirala 2017. godine. U intervjuu za tportal ustvrdila je kako postoji potencijal za značajnu podršku lijevoj političkoj platformi, naravno uz uvjet da ona uspješno artikulira prioritete svog djelovanja i prijedloge ključnih politika.

'Svatko u društvu treba imati osiguranu materijalnu egzistenciju kako bi mogao voditi dostojanstven život i sudjelovati u životu zajednice, ali jednako je bitno graditi institucije koje će valorizirati raznolikost identiteta, osobnih ciljeva i preferenci... Postavljen kao zahtjev za ukidanjem klasnih i statusnih nejednakosti, smatram da egalitarizam ima mobilizacijsku snagu koja može ponovno učiniti ljevicu relevantnom političkom snagom u Europi', poručila je Dolenec, trenutno na čelu međunarodnog projekta koji analizira poveznice između društvenih pokreta i političkih procesa u više europskih zemalja.

Danijela Dolenec

Danijela Dolenec

Izvor: Pixsell / Autor: Petar Glebov/PIXSELL

Nives Miošić-Lisjak

Magistrica javnih politika Nives Miošić-Lisjak, autorica knjige 'Korak naprijed, nazad dva: antidiskriminacijska politika u Hrvatskoj : 2011. - 2016.' i preglednog rada 'Koliko je 'dobre vladavine' u hrvatskoj e-vladavini?' u časopisu Anali Hrvatskog politološkog društva, pridružila se Inicijativnom odboru platforme Možemo! u uvjerenju da 'zajednički znamo i možemo od Hrvatske napraviti društvo kojeg se nećemo sramiti ni u jednom segmentu'.

Miošić-Lisjak bavi se procjenama uspješnosti projekata društvenog razvoja u području zaštite ljudskih prava, javnog upravljanja i antikorupcije, a proljetos je bila trenerica na EU radionici Monitoring i evaluacija javnih politika u Zrenjaninu, podučavajući polaznike teorijskim znanjima o monitoringu i evaluaciji učinaka javnih politika, ali i praktičnim znanjima o tome kako se pristupa izradi monitoring plana i kako ispravno formulirati evaluacijska pitanja, indikatore, izvore podataka i metode istraživanja.

Od 2000-tih aktivna je članica civilnog društva u Hrvatskoj, a radila je i u GONG-ovom Istraživačkom centru. Članica je feminističke organizacije CESI.

Nives Miošić Lisjak

Nives Miošić Lisjak

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

Jelena Miloš

Diplomirana profesorica francuskog i prevoditeljica engleskog jezika, Jelena Miloš kao aktivistica i feministica posljednjih desetak godina angažirana je u inicijativama za besplatno obrazovanje, radnička i ženska prava te zaštitu zajedničkih i javnih dobara. Zanima je izgradnja širokih platformi te je dosad surađivala s brojnim sindikatima i građanskim inicijativama. Vijećnica je u Mjesnom odboru Peščenica u Zagrebu i članica Koordinacije platforme Zagreb je NAŠ!.

Prije gotovo 10 godina, u članku 'Demontaža mita o demokratskoj legitimaciji Europske unije', objavljenom kao dio temata o EU 'S onu stranu Schengena' u Zarezu, Miloš je problematizirala demokratski deficit u institucijama Europske unije 'koji se koristi za donošenje velikog broja problematičnih odluka daleko od očiju građana, i često protivnih njihovoj volji'.

'Europska komisija često djeluje isključivo u interesu stvaranja profita velikim korporacijama tako da putem svojih propisa forsira liberalizaciju tržišta (telekomunikacija, transporta, čak i opskrbe električnom energijom i plinom itd.) koja dovodi do privatizacija državnih firmi i rezanja životnog standarda stanovništva', navela je, među ostalim, Jelena Miloš.

Jelena Miloš

Jelena Miloš

Izvor: Pixsell / Autor: Davorin Visnjic/PIXSELL

Nebojša Zelić

Docent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, Nebojša Zelić u znanstvenom radu bavi se temama političkog opravdanja i socijalne pravednosti. Trenutno je voditelj projekta koji analizira odnos između dobrobiti i socijalne pravednosti u pluralnim društvima.

Radio je kao glumac i lutkar te je bio aktivan u nizu organizacija i inicijativa civilnog društva; organizator je i sudionik mnogih javnih događaja vezanih uz teme filozofije politike i kulture.

I Zelić je bio meta napada predsjednica udruge U ime obitelji, Željke Markić, koja je žestoko reagirala na njegove istupe s okruglog stola 'Ima li Bog crkvu', održanom u sklopu Festivala alternative i ljevice u Šibeniku - Fališ. Komentirajući Markićkinu reakciju, iznenađeni Zelić poručio je da nije problem je li netko liberalan ili konzervativan na svjetonazorskom spektru, već je važno ono za što se zalaže.

'Kod udruga poput U ime obitelji nije problem što su one konzervativne, već to što koriste civilni sektor i demokratske procedure da bi ograničavale prava drugih i stvarale animozitet između manjina i većine', rekao je Zelić za tjednik Novosti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!