Posebnost inflacije u Hrvatskoj je u tome što nije, kao u drugim zemljama članicama eurozone, uzrokovana samo vanjskim šokovima i kratkotrajna, već je kontinuirana i proizlazi iz strukture naše ekonomije i načina na koji Plenković vodi ekonomsku politiku, ustvrdila je.

Druga specifičnost je da su u Hrvatskoj najviše poskupljivati oni proizvodi koji su bili najjeftiniji unutar svoje grupe, pa je tako, primjerice, unutar krušnih proizvoda najviše poskupio onaj koji je bio najjeftiniji. "To je važno reći, jer Plenkovićeva inflacija najviše pogađa one koji imaju najmanje”, rekla je Benčić.

Upozorila je i da su najveći gubitnici u Hrvatskoj prvo umirovljenici jer je među njima stopa rizika od siromaštva 2016. bila 21 posto, a danas ona iznosi 36,3 posto.

Stopa inflacije daleko je viša za ona kućanstva koja najviše troše na hranu i na energiju, a posebice na hranu i one osnovne troškove koje pokriva osnovna potrošačka košarica, kazala je.

Podsjetila je i da je "ministar Ružić neki dan briljirao" kada je rekao da cijene nisu toliko rasle već su građani pod dojmom. 

"Pa evo dojma: kad građani kažu da imaju dojam da su im jaja puno skuplja nego 2021. u pravu su zato jer je cijena jaja rasla za 53 posto, mljeveno meso je raslo 64 posto, paprika 200 posto, a deterdžent za pranje veša 45 posto. Ovo su samo neke od osnovnih namirnica”, navela je. 

Stoga Možemo! ponovno traži paket mjera koji predlaže već četiri godine, rekla je, a uključuje uvođenje poreza na ekstraprofit, jačanje ovlasti Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja te izradu plana za povećanje prehrambene i energetske samodostatnosti Hrvatske.

“Tek sada Vlada vidi koji problem predstavlja ovisnost o uvozu. Ovaj plan nam je potreban i za njegovu realizaciju možemo koristiti EU fondove koji su nam već na raspolaganju”, poručila je