Dok predsjednik Trump pokušava odlučiti o idućim koracima u vezi s ratom u Iranu, Kina poduzima vlastite poteze kako bi osigurala da profitira od bilo kojeg ishoda koji se na kraju dogodi.

Kina potiče iranske dužnosnike da pregovaraju sa Sjedinjenim Državama, dok istodobno prešutno dopušta svojim tvrtkama da Iranu pružaju komercijalnu potporu koja bi mogla pomoći iranskoj vojsci ako se Trump ponovno upusti u rat punog razmjera, piše Edward Wong, novinar New York Times.

Bez čvrstog stava o ratu

Kineska vlada nije zauzela čvrst stav o ratu. Ima više ciljeva i djeluje oprezno, pa se, prema riječima dužnosnika i analitičara, osigurava za različite ishode. Rat će nesumnjivo biti važno pitanje u razgovorima Trumpa i kineskog čelnika Xi Jinpinga kada se sastanu u Pekingu na dvodnevnom summitu koji bi trebao početi 14. svibnja.

S jedne strane, za Kinu je korisno da Sjedinjene Države budu zapletene u još jedan rat na Bliskom istoku. Američka vojska brzo je potrošila ogromne količine streljiva, iscrpljujući zalihe koje bi bile ključne u bilo kojem budućem sukobu s Kinom. Rat ujedno odvraća pozornost Trumpove administracije od Azije.

No Kina također vidi korist u pokušaju da pomogne okončati rat koji su Trump i Izrael pokrenuli prije više od dva mjeseca. Na početku rata iranska je vojska učinkovito zatvorila Hormuški tjesnac za većinu brodova, dok je dopuštala prolaz tankerima koja prevoze iransku naftu, uključujući ona koja plove prema Kini. Kinesko gospodarstvo ipak je pretrpjelo štetu zbog naglog rasta globalnih cijena energije, a zemlja osjeća i posljedice američke pomorske blokade koja sprječava neke brodove da napuste iranske luke.

‘Iako neki smatraju da bi Peking mogao priželjkivati produljeni rat u Iranu, politička rasprava u Pekingu zapravo ide u prilog smirivanju napetosti’, rekla je Yun Sun, stručnjakinja za Kinu u Stimson Centeru, istraživačkoj organizaciji za vanjsku politiku sa sjedištem u Washingtonu.

Kineske pošiljke oružja Iranu

I Kina i Rusija zatražile su od Irana da nastavi pregovore s Amerikancima, rekla su dvojica iranskih dužnosnika.

Trump je već jednom odgodio summit sa Xijem zbog rata. Želi otići u Peking s pozicije u kojoj ima dominantan položaj, kažu dužnosnici, a ne s neriješenim sukobom koji i dalje potresa globalna tržišta i iscrpljuje američke vojne resurse.‘Za Kinu postoji pitanje naše blokade. Za nas postoji pitanje kineske potpore Iranu', rekao je Rush Doshi, stručnjak na Sveučilištu Georgetown i u Vijeću za vanjske odnose, koji je radio na politici prema Kini u Bidenovoj Bijeloj kući.

Američke obavještajne agencije imaju informacije da je jedna kineska tvrtka možda pokušala poslati pošiljku protuzračnih raketa Iranu. Kineske tvrtke također su Iranu slale materijal koji se smatra robom dvojne namjene, što znači da može služiti u civilne ili vojne svrhe, kažu američki dužnosnici.

A nakon što je američka pomorska blokada počela prošlog mjeseca, marinci su na brodu pod iranskom zastavom pronašli materijal za koji je Trump rekao da ‘nije baš lijep’ i da je možda ‘dar iz Kine’. Prije nekoliko mjeseci Trump i njegovi najbliži suradnici namjeravali su se u razgovorima sa Xijem usredotočiti na carine i mogući trgovinski sporazum, ali sada bi rasprave o ratu u Iranu mogle zasjeniti tu temu.

Dužnosnici u Pekingu ‘suzdržavaju se od ozbiljnog pritiska na Iran dok ne dođe izravan zahtjev predsjednika Trumpa’, rekla je Yun Sun. Budući da dužnosnici žele ‘pojačati pozitivne odnose’ sa Sjedinjenim Državama, mogli bi ozbiljno shvatiti svaki Trumpov zahtjev Kini u vezi s Iranom, rekla je.

Liu, glasnogovornik kineskog veleposlanstva, rekao je u izjavi da ‘očuvanje sigurnosti i stabilnosti područja te osiguravanje neometanog prolaza služi zajedničkom interesu međunarodne zajednice’. Kritizirao je američku pomorsku blokadu kao ‘opasan i neodgovoran potez’. Nije spomenuo napade iranske vojske na brodove kojima Iran nije odobrio siguran prolaz.

Liu je dodao da je ‘najhitniji prioritet svim sredstvima spriječiti povratak borbi’. Kina je odigrala ključnu ulogu iza kulisa u uvjeravanju Irana da prihvati uvjete primirja, reklo je nekoliko stranih dužnosnika, dodajući da diplomati iz nekih zemalja uključenih u sukob potiču Kinu da ostane uključena.

Što se tiče kineskih pošiljki Iranu, Liu je rekao da ‘izvozom vojnih proizvoda upravljamo razborito i odgovorno te strogo kontroliramo izvoz robe dvojne namjene’.

Uloge UAE-a i Saudijske Arabije

U Iranu dužnosnici Islamske revolucionarne garde, odnosno IRGC-a, razgovaraju o mogućnosti jačanja veza s Kinom nakon rata, kako bi dobili vrstu vojne pomoći kakvu su kineski dužnosnici godinama pružali Pakistanu, rekao je Ali Vaez, direktor projekta za Iran u Međunarodnoj kriznoj skupini.

‘Vidim sve više glasova povezanih s IRGC-om, koji je sada stvarna vlast u Iranu, kako otvoreno govore da je neuspjeh Irana bio u tome što se previše ustručavao uskladiti s Kinom i Rusijom te je umjesto toga pokušavao sačuvati svoju neovisnost’, rekao je. ‘Kažu da moraju založiti dio zemlje Kini kako bi završili ondje gdje je Pakistan.’

S druge strane Perzijskog zaljeva, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati pokušavaju potaknuti Kinu da preuzme veću diplomatsku ulogu. Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman nazvao je Xija 20. travnja kako bi razgovarao o ratu.

Tijekom rata Saudijska Arabija zatražila je od Kine da izvrši pritisak na Iran kako bi se suzdržao od napada na kraljevinu, rekao je jedan saudijski dužnosnik.

Kina je 2023. pomogla dovršiti diplomatsko otvaranje između Irana i Saudijske Arabije, nakon što su te zemlje godinama razgovarale o daljnjem angažmanu. U Rijadu se Kina smatra zainteresiranom stranom u odnosima Saudijske Arabije i Irana, rekao je saudijski dužnosnik.

Pakistan, koji je bio domaćin jedne runde američko-iranskih mirovnih razgovora, također se oslanja na Kinu kako bi pomogla pogurati pregovore. Kina i Pakistan objavili su 31. ožujka izjavu u pet točaka kojom su pozvali na trenutačno primirje, mirovne razgovore, zaštitu civilnih objekata, otvaranje Hormuškog tjesnaca i poštivanje Povelje Ujedinjenih naroda.

Kina je istoga tjedna javno pokazala potporu Iranu tako što se pridružila Rusiji u vetu na rezoluciju UN-a koja bi omogućila multinacionalnu vojnu akciju kako bi se Iran prisilio da otvori tjesnac. Iza kulisa Kina je Iranu poručila da bi trebao pokazati fleksibilnost i pristati na primirje, rekli su iranski dužnosnici.

Međutim, neki analitičari tvrde da je kineska spremnost za širenje diplomatske uloge na Bliskom istoku vjerojatno ograničena.

‘Prioriteti Pekinga praktičniji su’, rekao je Ryan Hass, bivši karijerni diplomat i dužnosnik za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući, sada u Brookings Institutionu. ‘Žele pouzdan pristup energentima i sigurna tržišta za svoj izvoz. Ne žele prihvatiti sigurnosne izazove druge regije kao vlastite probleme.’