Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ključni europski saveznici u srijedu će razgovarati na virtualnom sastanku s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom kako bi definirali 'crvene linije' uoči susreta Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, zakazanog za petak na Aljasci. Kijev strahuje da bi Trump mogao progurati mirovni dogovor koji bi pogodovao Moskvi, omogućio Putinu da se predstavi kao mirotvorac i dao mu vrijeme za jačanje vojne moći, a sve nauštrb ukrajinske neovisnosti
Zelenski je poručio da će učiniti sve kako bi spriječio Putina da eventualni dogovor iskoristi za pregrupiranje snaga i nastavak agresije. 'Razumijemo namjeru Rusa da pokušaju prevariti Ameriku – to im nećemo dopustiti', rekao je početkom tjedna, piše Politico.
Kijev inzistira da svako rješenje mora uključivati trajni prekid vatre prije bilo kakvih teritorijalnih dogovora, obvezivanje Moskve na plaćanje ratne štete, povratak gotovo 20 tisuća otete djece i svih ratnih zarobljenika, te održavanje i pooštravanje zapadnih sankcija.
vezane vijesti
Donbas kao crvena linija
Trump i dio američkih dužnosnika sugeriraju mogućnost 'zamjene teritorija', primjerice Donbasa – za mir. Ukrajina takvu ideju odlučno odbacuje. 'Nećemo napustiti Donbas. To bi bio odskočni most za novu rusku ofenzivu. Ako ga prepustimo, otvorit ćemo treći rat', upozorio je Zelenski.
NATO-ov glavni tajnik Mark Rutte spomenuo je mogućnost kompromisa prema kojem bi Rusija de facto kontrolirala dio teritorija, ali bi on pravno ostao ukrajinski. Prijedlog je izazvao oštre kritike, a bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis nazvao ga je 'bolesnim' i optužio za prepuštanje milijuna ljudi represiji, mučenju i uništenju nacionalnog identiteta.
Procjene ratne štete kreću se od 500 milijardi do bilijun dolara. Ukrajina inzistira da Rusija plati odštetu te koristi gotovo 200 milijardi eura zamrznutih ruskih sredstava u Belgiji kao polugu u pregovorima. Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je da se pristup tim sredstvima ne smije dopustiti dok se odšteta ne isplati.
Zelenski smatra članstvo u NATO-u i Europskoj uniji jedinim dugoročnim jamstvom sigurnosti. No Trump se protivi ulasku Ukrajine u NATO, a dio europskih država odgađa pregovore o pristupanju EU-u. Moskva, pak, zahtijeva formalnu obvezu da Ukrajina nikada ne postane članica Saveza.
Povratak djece i zarobljenika
Rusija je, prema ukrajinskim podacima, otela gotovo 20 tisuća djece, a vraćeno ih je tek 1.453 uz posredovanje Katra i drugih država. Moskva ih formalno 'spašava od rata', no smješta u sustav posvajanja i izlaže propagandi. Povratak djece otežan je nakon što je Trumpova administracija ukinula istraživački tim Sveučilišta Yale koji je pratio slučajeve otmica.
Razmjena ratnih zarobljenika ide bolje – više od 2.000 osoba razmijenjeno je od početka američkog posredovanja, no tisuće još uvijek ostaju u ruskom zarobljeništvu, a međunarodni promatrači nemaju pristup svim lokacijama.
Prema procjenama analitičara Timothyja Asha, rat je Rusiju dosad stajao oko 2 bilijuna dolara, a gospodarstvo osjeća težinu sankcija. Kijev i saveznici upozoravaju da bi njihovo ublažavanje omogućilo Moskvi pripreme za novu ofenzivu. – Naš je zadatak spriječiti Trumpa ili bilo koga drugoga da spasi Rusiju – poručuje Illya Neskhodovskyi iz think tanka ANTS.
Egzistencijalni ulog
Od početka rata Europa je osigurala 73,9 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini, dok je SAD dao 64 milijarde. Nova američka potpora stagnira, a teret sve više pada na europske saveznike.
'Ovaj rat mora biti okončan – i Rusija ga mora okončati. Odluke protiv nas ili bez nas istovremeno su odluke protiv mira', poručio je Zelenski. Ash upozorava da bi 'loš mir mogao toliko narušiti društveno, gospodarsko i političko tkivo zemlje da bi rezultirao faktičkim državnim slomom'.
