Kina želi kupiti više ruskog plina putem postojećeg plinovoda pošto dvije zemlje nisu uspjele postići napredak u izgradnji drugog, rekla su dva izvora iz industrije Reutersu
Očekuje se da će energetika biti visoko na dnevnom redu kada se ruski i kineski čelnici Vladimir Putin i Xi Jinping sastanu u Kini idući tjedan.
Izvori su rekli da je malo vjerojatno da će se tijekom posjeta postići napredak projekta plinovoda Snaga Sibira 2, vrijednog 13,6 milijardi dolara, kojim bi se sjeverozapad Kine opskrbljivao s 50 milijardi kubičnih metara plina.
Umjesto toga, kažu da Kina razmatra povećati svoju nabavu plina putem postojećeg plinovoda Snaga Sibira 1 s trenutačnih 38 milijardi kubičnih metara. Izvori nisu imenovani pošto nisu ovlašteni javno govoriti o tom pitanju.
Rusija želi proširiti izvoz nafte i plina u Aziju nakon što je izgubila europska tržišta zbog zapadnih sankcija koje su bile odgovor na invaziju na Ukrajinu.
Rusija je više od 50 godina opskrbljivala Europu plinom iz Zapadnog Sibira, koji je nekada osiguravao 180 milijardi kubičnih metara godišnje, odnosno do 40 posto europskih potreba za plinom, generirajući do 90 milijardi dolara godišnje Moskvi.
Rusija i Kina razgovaraju o povećanju isporuke putem plinovoda Snaga Sibira 1 na 45 milijardi kubičnih metara, rekao je Sergej Sanakojev, voditelj Azijsko-pacifičkog istraživačkog centra u Moskvi, koji je bio uključen u rusko-kineske razgovore o energetici.
"To ne znači da će (projekt) Snaga Sibira 2 biti odbačen", rekao je Sanakojev.
Rusija je počela isporuke Kini 2019. godine iz Istočnog Sibira putem plinovoda Snaga Sibira 1.
Zapadno-sibirska i istočno-sibirska proizvodna područja još nisu međusobno povezana, a Moskva želi preusmjeriti plin iz Zapadnog Sibira u Kinu izgradnjom plinovoda Snaga Sibira 2.
Rusija bi također trebala početi opskrbljivati Kinu plinom putem plinovoda s pacifičkog otoka Sahalina 2027. godine. Planovi predviđaju isporuku 10 milijardi kubičnih metara plina Kini godišnje.