Tvrtko Jakovina: Hrvatska u svijetu koji se radikalno mijenja

Povjesničar prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina otvorio je raspravu naglaskom da se tema prijateljstva u međunarodnim odnosima ne može odvojiti od unutarnje politike. 'Najbolji način da netko ima prijatelje jest da sam bude prijatelj', rekao je Jakovina, dodajući kako Hrvatska pati od nedostatka promjena i prilagodbi, iako se svijet nalazi usred dubokih transformacija. 'Završeno je razdoblje liberalnog poretka koje je trajalo od kraja Drugog svjetskog rata. Danas smo suočeni s globalnim previranjima, promjenama granica i neizvjesnošću — čak ni velike sile ne znaju kakav će poredak nastati', rekao je Jakovina, upozorivši i na tromost hrvatske diplomacije.

'Od 2010. nismo otvorili nijednu novu ambasadu. Nemamo predstavništvo u Meksiku, kao ni u Africi u brojnim zemljama, pa čak ni u Etiopiji, gdje je sjedište Afričke unije. Pritom se situacija i u našem neposrednom susjedstvu komplicira.'

Jakovina je naglasio je i važnost redefiniranja odnosa s neposrednim susjedima te izgradnju ozbiljne diplomatske mreže.

'Naše neposredno okruženje je sve kompliciranije. Graničimo sa zemljama koje imaju neujednačen status prema Europskoj uniji, a u nekima su u tijeku masovni prosvjedi. Predsjednik Republike Srpske otvoreno izjavljuje kako je njegov san da RS postane dio Srbije. To su realnosti koje nas okružuju i koje se u posljednjih 15 godina nisu poboljšale', upozorio je.

Govoreći o regiji, Jakovina je ocijenio kako bez zajedničkog angažmana Hrvatske i Srbije nema rješenja ključnih pitanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i na Kosovu. 'Teško je definirati tko bi nam u ovom trenutku od naših susjeda mogao biti bliska prijateljska zemlja s kojom se možemo savjetovati u svakom času. Mi to nismo postigli niti imamo takve odnose', rekao je.

Govoreći o Italiji kao jednoj od mogućih prijateljskih zemalja Hrvatskoj, Jakovina se dotaknuo i povijesno-političkih prijepora, gdje je, kako kaže, u tijeku 'revizionistička retorika' kroz putujuće izložbe o stradanjima Talijana i prikazivanjem simbola poput rimskog legionara iznad Istre, te reinterpretacijom granica. Sve to, prema Jakovini, komplicira odnose sa susjedima u povijesnom trenutku u kojemu svjedočimo grupiranju određenih zemalja. Kao pozitivan primjer suradnje, Jakovina je istaknuo baltičke zemlje.

Zaključio je kako Hrvatska mora razumjeti nove globalne tokove: 'Svijet se promijenio i stari odgovori više ne vrijede. Ako ne razvijamo diplomatsku prisutnost, ne možemo sudjelovati u globalnim tokovima', rekao je Jakovina, dodajući i kako postoje točke povijesne povezanosti s određenim zemljama, a koje Hrvatska ne iskorištava. Jakovina je spomenuo posjetu Josipa Broza Tita Indiji nakon proglašenja njezine nezavisnosti, budući da je on bio prvi europski državnik koji je tu zemlju posjetio u turbulentnoj fazi njezine povijesti.

'Da sam ja premijer, možda bih to spomenuo indijskom premijeru Modiju tijekom njegova posjeta Zagrebu', rekao je Jakovina, dodajući kako takve poveznice mogu postati temelji za buduću suradnju s važnim državama u svijetu.

Tonino Picula: Jesmo li na pragu "posteuropske Hrvatske"?

Zastupnik u Europskom parlamentu i bivši ministar vanjskih poslova Tonino Picula ponudio je refleksiju o razvoju međunarodnog identiteta Hrvatske i njezine pozicije unutar Europske unije.

'Hrvatska može nadograditi svoj identitet u međunarodnoj komunikaciji – i u znanstvenom, i u ekonomskom smislu, i u političkom smislu – jer već dugo postoji kao subjekt međunarodnog interesa. No, pitanje je kako mi sami vrednujemo vlastitu prošlost i kapacitete koji nisu nastali preko noći', istaknuo je Picula.

Analizirajući međunarodnu percepciju Hrvatske, podsjetio je na tri ključne faze: 'Do 1990. bili smo doživljavani kao jugoslavenska republika. Tijekom rata, slike Dubrovnika i Vukovara definirale su nas kao ratnu Hrvatsku. S početkom 2000-tih ulazimo u europsku fazu, što je kulminiralo ulaskom u Europsku uniju', rekao je Picula, postavljajući u tom kontekstu i važno pitanje: 'Jesmo li danas na ulazu u razdoblje posteuropske Hrvatske?'

Upozorio je da članstvo u EU, iako izuzetno vrijedno, nije automatska zaštita od unutarnjih demokratskih regresija: 'Vidimo primjere kako antidemokratske tendencije mogu ugroziti vrijednosti na kojima počiva EU. Moramo biti svjesni da i kod nas postoje takve tendencije.'

Picula je istaknuo da Hrvatska, kao mala država, mora strateški usmjeravati svoje resurse: 'Mi smo 21. članica EU po teritoriju i 23. po broju stanovnika. Postavlja se pitanje kako da ono što imamo najbolje iskoristimo. Pogledajmo primjer Estonije — nisu pokušali biti dobri u svemu, već najbolji u određenom sektoru, poput IT sektora, i to im je uspjelo.'

Upozorio je i na pitanje budućnosti same EU: 'Je li Europska unija i dalje transformativna sila kakva je bila? Ili ta moć slabi, a države u ‘čekaonici’ više ne vide istu privlačnost i potencijal u članstvu?'

Okrugli stol otvorio je niz ključnih pitanja o smjeru hrvatske vanjske politike u kontekstu globalnih promjena. Od redefiniranja diplomatskih prioriteta i odnosa sa susjedima, do preispitivanja uloge Hrvatske u Europskoj uniji i svijetu – postalo je jasno da su pred malim državama veliki izazovi. No, kako su poručili govornici, u novim okolnostima postoje i značajne prilike – ako postoji volja za strateško promišljanje, promjenu pristupa i djelovanje.

Okrugli stol zatvorio je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, istaknuvši kako će SDP nastaviti s panelima i tribinama na razne teme i u više hrvatskih gradova, kako bi se građani uključili u procese kreiranja stranačkih politika.

'Ovo je jedan dobar početak suradnje između SDP-a, struke, građana i čitave zainteresirane javnosti', poručio je predsjednik SDP-a.