Lažne vijesti na internetu, ekonomija i terorizam percipiraju se kao najveće nacionalne prijetnje, prema novom istraživanju u kojem je ranije ove godine sudjelovalo više od 31.000 ljudi iz 25 zemalja.

Europljani zabrinuti zbog dezinfomacija

U Europi je zabrinutost zbog dezinformacija osobito izražena. U pet od deset anketiranih europskih zemalja – Njemačkoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu – širenje lažnih informacija smatra se najvećom nacionalnom prijetnjom, pokazalo je izvješće.

U još četiri zemlje – Francuskoj, Italiji, Mađarskoj i Španjolskoj – dezinformacije se i dalje nalaze pri vrhu, najčešće kao podijeljeno prvo mjesto ili druga najveća prijetnja. Europska iznimka je Grčka, gdje se dezinformacije vide tek kao treća prijetnja, iza ekonomije i klimatskih promjena. Jacob Poushter, zamjenik direktora istraživanja u Pew Research Centeru u SAD-u, sugerirao je da su nedavni izbori u zemljama poput Njemačke i Poljske možda zaoštrili stavove Europljana prema lažnim vijestima.

I jedni i drugi izbore, njemački u veljači i poljski u lipnju, smatralo se metom ruskih dezinformacijskih kampanja.

U Njemačkoj je 81 posto odraslih smatralo lažne vijesti najvećom nacionalnom prijetnjom, dok je u Poljskoj ta brojka porasla na 85 posto, navodi istraživanje.

Ti izbori ‘mogli bi biti faktor u percepciji ove prijetnje’, rekao je Poushter za Euronews Next.

Ipak, ne doživljavaju svi te prijetnje jednako, postoje velike razlike ovisno o političkoj orijentaciji.

U Njemačkoj je, primjerice, 55 posto odraslih koji imaju pozitivan stav prema krajnje desnoj Alternativi za Njemačku (AfD) reklo da je širenje lažnih vijesti velika prijetnja, u usporedbi s 89 posto onih koji imaju negativan stav o AfD-u, navodi izvješće. Sličan jaz između desnih i lijevih pristaša zabilježen je u Poljskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Globalno gledano, ljudi s lijevim političkim stavovima češće su smatrali dezinformacije i klimatske promjene velikim prijetnjama nego oni s desnice, pokazalo je istraživanje. Zabrinutost zbog lažnih vijesti nije ograničena na Europu. One se također vide kao najveća prijetnja u Sjedinjenim Američkim Državama i Južnoj Koreji.

U 24 od 25 istraženih zemalja većina smatra dezinformacije velikom prijetnjom za svoje države.

Terorizam u Izraelu

Izrael je jedina zemlja u kojoj manje od polovice odraslih (43 posto) kaže da vjeruje kako su lažne vijesti velika prijetnja. Još 27 posto smatra ih manjom prijetnjom, a 20 posto ih uopće ne vidi kao prijetnju.

‘U Izraelu zabrinutost zbog terorizma posebno nadmašuje brigu o drugim pitanjima, ne samo o širenju lažnih informacija’, rekao je Poushter.

‘Otprilike devet od deset Izraelaca kaže da je terorizam velika prijetnja njihovoj zemlji, ali udio onih koji to kažu za druge testirane prijetnje znatno je manji’, dodao je.

Važno je napomenuti da i dob može oblikovati percepciju lažnih vijesti, pokazalo je istraživanje.

Stariji ljudi općenito češće smatraju dezinformacije na internetu velikom prijetnjom nego mlađi, u zemljama poput Argentine, Australije, Kanade, Japana, Kenije, Poljske, Švedske i SAD-a.

Globalno, zabrinutost zbog lažnih vijesti na internetu visoka je već godinama. No najnovije izvješće pokazuje da je zabrinutost zbog stanja globalne ekonomije porasla, dok je strah od klimatskih promjena i zaraznih bolesti pao u bogatijim zemljama.

U ovom promjenjivom okruženju, Poushter je rekao da činjenica da dezinformacije i dalje ostaju percipirane kao glavna prijetnja predstavlja važnu pouku.

‘Poanta je’, zaključio je, ‘da su ljudi trenutačno zabrinuti zbog mnogo različitih problema’.