Nevrijeme za nevremenom - tako posljednjih tjedana izgleda život u Istri, a na obilnim oborinama koje su se u posljednjih nekoliko navrata stropoštale na njih istarska mjesta mogu 'zahvaliti' uglavnom Tršćanskom zaljevu
Iako je uobičajeno to da obilna kiša koja zahvaća hrvatsku stranu Jadrana dolazi zbog 'genovske ciklone', posljednjih tjedana ona koja je potopila gradove u Istri dio je ciklona koje su nastale u Tršćanskom zaljevu.
'Oba zaljeva (Tršćanski i Genovski) nalaze se na zavjetrinskoj (južnoj) strani Alpa, jednom od najznačajnijih područja ciklogeneze u Sredozemlju. Mjesto nastanka ciklone na toj strani planinskog lanca (Genovski zaljev, Tršćanski zaljev ili dolina rijeke Po) i njen intenzitet rezultat su složene interakcije visinskih i prizemnih atmosferskih strujanja s orografskom barijerom', pojašnjavaju za tportal iz DHMZ-a.
vezane vijesti
Kako kažu, ciklona se formira kada prizemni frontalni sustav naiđe na planinsku prepreku zbog koje hladan zrak biva prisiljen zaobići planinu. Istovremeno se u zavjetrini planine stvara polje sniženog tlaka zraka, odnosno plitka ciklona (tzv. sekundarna ciklona). Ona se potom s frontalnim sustavom premješta na istok, najčešće preko Jadrana.
'Takvi poremećaji tijekom ljetne sezone potiču izdizanje vlažnog i nestabilnog zraka iznad mora, čime se stvaraju povoljni uvjeti za razvoj konvektivnih sustava s vrlo intenzivnim i obilnim pljuskovima', kažu iz DHMZ-a.
Genovski zaljev i dalje najplodonosniji za ciklone
Iako nas je zanimalo je li Tršćanski zaljev novi Genovski zaljev po pitanju ciklone, hrvatski meteorolozi kažu da potonji i dalje predstavlja najznačajnije područje u kojem se stvaraju ciklone. Osobito je to, dodaju, izraženo u hladnijem dijelu godine, kada su prodori hladnog zraka s kopna učestaliji i intenzivniji te je temperaturna razlika između hladnog zraka nad kopnom i toplijeg zraka nad morem još veća.
Oborinski vlak bez voznog reda
Podsjetimo, u proteklih tjedan dana sjeverozapadnu Istru su u nekoliko navrata pogodila jaka nevremena s obilnom kišom. Zapravo se radilo, kako su nam ranije pojasnili iz DHMZ-a, o tzv. oborinskom vlaku, sustavu u kojem se postojeće olujne ćelije premještaju niz vjetar (u smjeru strujanja) i postupno slabe, a nove se istovremeno stvaraju uz vjetar. To stvara dojam da cijela oluja stoji na mjestu ili se čak kreće unatrag.
