jerko trogrlić analizira

Incidenti, prosvjed i provokacija SNV-a: Čemu je Hrvatska pokazala palac dolje i je li zbilja ugrožena?

10.11.2025 u 17:05

Bionic
Reading

Serija incidenata u trima velikim gradovima koja je uznemirila javnost, prosvjed na splitskoj Rivi koji je prošao bez kontroverzi i ispada, otkriće da je Srpsko narodno vijeće u centru Zagreba organiziralo izložbu 'ostavštine' jednog od autora zloglasnog Memoranduma SANU-a Dejana Medakovića, najava izložbe 'Srpkinje' u Vukovaru nekoliko dana uoči obilježavanja pada tog grada - koktel međusobno (ne)povezanih prošlotjednih događaja zagrijao je političku atmosferu

Među njima dakako treba napraviti distinkciju, premda treba reći da nigdje još nije zabilježeno fizičko nasilje - najbliže se tomu približila skupina mladića koja je u Rijeci s bejzbol palicama pokušala sačekati srpske sportaše, dok je na splitskim Blatinama nasilništvo ostalo na verbalnoj formi, u prijetnjama.

S druge strane, mnoge su se obrve podigle kad se doznalo za izložbu posvećenu Medakoviću, pa je i bivši dogradonačelnik Splita Bojan Ivošević došao u Zagreb kako bi pozvao Milorada Pupovca da se o tome izjasni.

'Pozivam gospodina Pupovca da se izjasni nema li srpska zajednica nikoga drugoga za ponuditi, nikoga pozitivnog. Pozivam ga da kaže je li to ta kultura koju on želi, je li to najbolje što Srbi u Hrvatskoj imaju za ponuditi', rekao je Ivošević.

Izvor: Društvene mreže / Autor: snimio čitatelj

Vukovarsku izložbu 'Srpkinje, junakinje Velikog rata' organizira konzulat Srbije u tom gradu, a na njenu odgodu pozvali su i gradonačelnik Marijan Pavliček, i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Oživljavanje starih tema

Politički analitičar Jerko Trogrlić primjećuje da Hrvatska posljednjih mjeseci bilježi kontinuitet incidenata kojih prethodnih godina nije bilo, te da se u društvu ' s različitih strana stvara atmosfera oživljavanja tema za koje smo mislili da smo ih apsolvirali'.

'Događaj na splitskim Blatinama uključio je nasilje, zastrašivanje i prijetnje, a to u Hrvatskoj nikako ne može dobiti masovnu podršku i upravo zato subotnji skup na Rivi bio je manje masovan nego što se možda očekivalo. Čim u kontekstu na bilo koji način postoji nasilje, masovnost je uvijek isključena. No jako je pogrešno slaviti 'neuspjeh' splitskog prosvjeda jer to iritira ljude koji su se ondje našli, a koji potencijalno imaju svoje opravdane razloge za izlazak na ulicu', kaže Trogrlić za tportal.

Ovaj analitičar smatra da je, za razliku od drugih prosvjeda koji su se odvijali upravo na splitskoj Rivi i koji su često bili prekretnički, ovome nedostajao jedan faktor. HDZ, naime, u ovom trenutku nije u oporbi nego na vlasti.

'Pokazalo se da naprosto ne postoji oporba koja bi imala strukturu i masovnost da bi preko prosvjeda rušila vlast i da je HDZ definitivno jedina stranka od centra na desno i da su sve ostale jednokratni projekti bez financijskog, logističkog i svjetonazorskog kapaciteta. Zapravo je sreća da se ovo dogodilo dok je HDZ na vlasti jer bismo u suprotnom bez sumnje imali znatno masovnije prosvjede', kaže Trogrlić.

On još jednom napominje da ljude okupljene na Rivi ipak ne treba ni omalovažiti ni zanemariti.

'Najvažnije je da nije bilo nikakvog nasilja, a poruke koje je određen broj ljudi poslao treba dobro čuti i protumačiti', kaže ovaj analitičar.

Dizanje umjesto smirivanje tenzija

Trogrlić primjećuje da je velik broj političkih opcija u proteklim danima pokušavao iskoristiti ovaj niz događaja za vlastitu promociju te da su time dodatno podizali tenzije umjesto da ih smire u trenucima kada, kako on to smatra, 'nikada nije bilo potrebnije ostati centralan i uključiv, odnosno slušati i čuti i one koji imaju drugačije mišljenje'.

Skup Torcide i branitelja u Splitu
  • Skup Torcide i branitelja u Splitu
  • Skup Torcide i branitelja u Splitu
  • Skup Torcide i branitelja u Splitu
  • Skup Torcide i branitelja u Splitu
  • Skup Torcide i branitelja u Splitu
    +19
Skup Torcide i branitelja u Splitu Izvor: Cropix / Autor: Ante Cizmic

'Ako u svemu ovome nemaš partikularne interese i ako vodiš računa o državi, onda razum nalaže spuštanje lopte i pomirljiv, uključiv pristup. Ovakve situacije u pravilu koriste samo 'nišnim' političkim elementima koji zapravo nemaju, niti mogu dobiti ikakav izborni legitimitet, dakle ekstremnoj desnici i ljevici te pojedincima koji ne mogu privući pažnju ni na koji drugi način', kaže Trogrlić i potom se osvrće na ulogu i ponašanje Srpskog narodnog vijeća.

'Ukoliko se u startu složimo oko toga da nikakvo nasilje nije opravdano i da nikakve zabrane uz prijetnje nisu opcija, treba ipak primijetiti da se SNV u slučaju zagrebačke izložbe odlučio na dodatnu provokaciju. Ne možemo se praviti da ne znamo tko je i što je bio Medaković, pogotovo uzevši u obzir činjenicu da su u priču uključena i javna sredstva. Postoji ozbiljan prostor za raspravu o tome. Slabijim odazivom na prosvjed Splićani jesu okrenuli palac dolje nasilju, ali ne i emotivnoj povrijeđenosti. O načinu na koji se troše proračunski novci treba se razgovarati, da', dodaje Trogrlić.

Pristup SNV-a

Primjećuje da se SNV posljednjih mjeseci doista uputio u nešto provokativnijem smjeru, moguće doista i zatro što je isključen iz vladajuće koalicije.

'Oni znaju i žele biti provokativni premda bi im zapravo prioritet trebalo biti smirivanje tenzija, pogotovo zato što u odnosu prema manjinama Hrvatska doista drži visoke standarde. Takav pristup SNV-a nikada nije donio ništa dobro Srbina u Hrvatskoj. Na koncu, jesu li se izlaskom SDSS-a iz vlasti njihova prava umanjila, ili su na gubitku samo oni koji su zauzimali funkcije?, pita se Trogrlić.

Druga je stvar, dodaje, činjenica da se na udicu takvog provokativnog pristupa mnogi hvataju - neki naivno, neki emotivno zbog ratnih trauma, a neki iz vlastitog interesa.

'Objektivno, državu i državnost malo tko danas malo što može ugroziti, a pogotovo to ne može nekakva predstava ili folklorni ples iz Novog Sada', zaključuje Trogrlić.