Uoči otvaranja izložbe 'Efemeris - legat Dejana Medakovića', koja je jučer u sklopu Dana srpske kulture otvorena u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu, došlo je do incidenta u sklopu kojega je pedesetak maskiranih muškaraca izvikivalo poruke s pjesmama koje zazivaju nostalgiju prema NDH, a policija ih je potom rastjerala i jurila po centru Zagreba. O kakvoj izložbi je riječ?
Kako su naveli organizatori, izložba u sklopu Dana srpske kulture predstavlja bogati legat poznatog srpskog povjesničara umjetnosti, sveučilišnog profesora, književnika i akademika Dejana Medakovića (1922–2008), rođenog u Zagrebu. Izložba obuhvaća odabrana djela likovne i primijenjene umjetnosti, osobne predmete, odlikovanja, rukopise, knjižnu građu i dokumentaciju, a nazvana je po njegovom nagrađivanom memoarskom djelu Efemeris.
vezane vijesti
Dejan Medaković rođen je prije 103 godine u Zagrebu u uglednoj obitelji. Odgojen je kao katolik, no nakon početka Drugog svjetskog rata, kao i brojni Srbi u to doba, biva primoran napustiti Nezavisnu državu Hrvatsku. Odlazi u Beograd gdje na Filozofskom fakultetu završava dodiplomski, magistarski i doktorski studij, a tamo do 1982. predaje i povijest umjetnosti, dok je kao gostujući profesor predavao na više europskih institucija.
Tijekom života objavio je ukupno 46 knjiga, od kojih je 21 bila na stručne teme. Težište njegovog znanstvenog rada bila je srpska umjetnost baroknog razdoblja, srpska kulturna povijest 18. stoljeća i povijest srpske umjetnosti 19. stoljeća. Bavio se i razdobljem Nemanjića, radom pojedinih slikara, poviješću i umjetničkom baštinom samostana Srpske pravoslavne crkve. Napisao je opsežne sinteze povijesti Srba i srpske kulture u gradovima Beču, Trstu, Zagrebu i Szentendreu.
Uz profesionalni rad, uspješno se bavio i književnim radom te pisao poeziju, prozu i putopise. Njegova djela prevedena su na više jezika. Dobitnik je niza međunarodnih i nacionalnih odlikovanja, nagrada i drugih priznanja.
Radio na Memorandumu SANU
Ipak, najkontroverzniji dio njegove karijere bio je rad u Srpskoj akademiji znanosti i umjetnosti, tijekom kojega je bio blizak s piscem, akademikom i kasnijim predsjednikom Savezne Republike Jugoslavije Dobricom Ćosićem, gdje je figurirao kao glavni tajnik te sudjelovao u izradi famoznog Memoranduma SANU. Ovaj u Hrvatskoj ozloglašeni dokument opisao je kao 'posljednji pokušaj spašavanja Jugoslavije'.
Riječ je o dokumentu koji je služio kao podloga za velikosrpski koncept neuspješno realiziran nakon raspada Jugoslavije. Njegovi autori smatrali su da Jugoslavija može opstati samo uz Srbiju kao dominantnu snagu, a iako se 'velika Srbija' eksplicitno ne spominje u dokumentu, poznato je da su intelektualci okupljeni u tadašnjem SANU-u vjerovali u tu ideju.
Iz razgovora koje je s Medakovićem ekstenzivno vodio novinar i publicist Darko Hudelist saznajemo da je Medaković odbio politički angažman koji mu je ponudio Slobodan Milošević, zloglasni srpski predsjednik i diktator iz 1990-tih koji je Memorandum SANU-a pokušao provesti u život.
