STIŽU I IZBORI

I nakon Milanovića Milanović ili...?

  • Autor: M. Šurina
  • Zadnja izmjena 05.09.2016 06:51
  • Objavljeno 05.09.2016 u 06:51
Milanović i nasljednici

Milanović i nasljednici

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell/Cropix/tportal/montaža: Mihaela Maras

Izgube li ili dobiju rujanske prijevremene izbore, jedno je sigurno, SDP će nakon 11. rujna morati na unutarstranačke izbore na kojima će birati novog/starog predsjednika te novo stranačko vodstvo. Hoće li jedan od kandidata biti aktualni predsjednik stranke Zoran Milanović, ovisit će i o rezultatu parlamentarnih izbora, no s imenima mogućih nasljednika već se počelo licitirati

Iako su SDP-ovci u travnju ponovno za predsjednika SDP-a izabrali Zorana Milanovića, koji je tada pobijedio svog konkurenta Zlatka Komadinu, stranka će nakon 11. rujna ponovno morati na izbore. Naime, stranački Statut jasno propisuje da se izborna konvencija održava u pravilu jednom u četiri godine, no obavezno nakon izbora za Hrvatski sabor, pri čemu se ne razlikuje jesu li ti parlamentarni izbori redoviti ili prijevremeni.

Statut propisuje da se izborna konvencija nakon provedenih izbora za Hrvatski sabor mora održati u roku od 150 dana od službene objave rezultata izbora. Na izbornoj konvenciji biraju se stranačka tijela, odnosno novo Predsjedništvo i Glavni odbor, koje biraju delegati.

Što se, pak, tiče izbora samog predsjednika stranke, njega biraju svi članovi SDP-a, a izbor propisuju Pravila o kandidiranju i izboru predsjednika/predsjednice. Prema tim Pravilima, redovite izbore za predsjednika odlukom raspisuje Glavni odbor SDP-a u roku od 90 dana od službenog proglašenja rezultata izbora za Hrvatski sabor, a oni se ne mogu održati prije isteka roka od 45 dana od dana raspisivanja izbora ni nakon isteka roka od 90 dana. Jednako tako, pravila propisuju da se izbori održavaju 14 dana prije Izborne konvencije (prvi krug), odnosno sedam dana prije Izborne konvencije (drugi krug).

Ne misli dugo ostati na čelu SDP-a

Iako u SDP-u prvo moraju odraditi parlamentarne izbore, već se počelo špekulirati o tome tko bi se mogao natjecati na izborima za predsjednika stranke. Mnogo toga ovisit će i o samom rezultatu izbora. Osvoji li SDP s Narodnom koalicijom većinu na izborima i uspije sastaviti vladu kojoj bi na čelu bio Milanović, teško je povjerovati da bi on u tom slučaju odustao od kandidature na unutarstranačkim izborima i da bi na tim izborima imao ozbiljnog protukandidata.

Ako pak SDP na izborima ne ostvari dobar uspjeh, otvaraju se vrata da ta stranka na unutarstranačkim izborima zamijeni čelnu osobu. U tom slučaju Milanović se vjerojatno ne bi kandidirao. Naime, i oni SDP-ovci koji ga nisu podržavali na travanjskim izborima često su mu spočitavali niz izgubljenih izbora, no i on sam je već nekoliko puta natuknuo da bi se mogao povući. U veljači, kada je na čelu HDZ-a još bio Tomislav Karamarko, Milanović je poručio da će se povući iz politike 'kada HDZ bude njemački CDU i kada predsjednik HDZ-a bude imao manire, pamet i mozak Angele Merkel'.

No prošlog tjedna jasnije je dao do znanja da ne misli dugo ostati na čelu SDP-a. 'Imam još malo pa 50 godina, a u stvari sam i dalje mlad. Ali sam već dugo ovdje i nagledao sam se toliko ružnih i odvratnih stvari... Ovo su moji zadnji izbori u ovoj ulozi predvodnika svih', kazao je Milanović u intervjuu za Novu TV.

Odluči li se Milanović povući s visokih pozicija u stranci, za njegovo mjesto, sudeći po spekulacijama, ima pretendenata.

To najvjerojatnije neće biti, smatraju neki SDP-ovci, Milanovićev protukandidat s prošlih izbora Zlatko Komadina. On trenutno nema funkciju u glavnim tijelima stranke, predsjednik je primorsko-goranskog SDP-a i župan u toj županiji. Kako već na proljeće sljedeće godine Hrvatsku očekuju lokalni izbori, vjerojatno je da će se Komadina fokusirati na dobivanje još jednog mandata na čelu županije.

Tonino Picula, Hajdaš Dončić, Ranko Ostojić...

Stoga bi iz te 'anti-milanovićevske' struje kao kandidat za novog predsjednika stranke mogao isplivati Tonino Picula. Njega su mnogi htjeli vidjeti kao novog predsjednika i na unutarstranačkim izborima početkom godine, no tada je on podržao Komadinu, a sam se kandidirao samo za Predsjedništvo te na kraju postao potpredsjednik stranke. 'Moj ulazak u izbornu trku podijelio bi glasove onih koji žele promjene u SDP-u. Drugo, Komadina je na čelu primorsko-goranske organizacije, potpredsjednik je stranke i ima veći prostor za pobjedu', rekao je Picula početkom godine.

Već neko vrijeme špekulira se da bi nakon Milanovića u utrku za predsjednika mogao krenuti i Siniša Hajdaš Dončić. On je u relativno kratkom vremenu postao jedan od najbližih Milanovićevih suradnika, vodio mu je izborni stožer na unutarstranačkim izborima, a i član je Predsjedništva.

Jednako tako, kao mogući nasljednik jedno vrijeme se spominjao i potpredsjednik stranke Ranko Ostojić, pogotovo u vrijeme izbjegličke krize kada je pokupio mnogo pohvala na svoj račun.

No koliko su sve njihove kandidature ozbiljna mogućnost, nemoguće je doznati. U SDP-u gotovo nitko ne želi govoriti o unutarstranačkim izborima. Sada su u fokusu parlamentarni izbori i ovo može biti tema tek kasnije, poručuju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!