Digitalni euro elektronički je novac, poduprt od Europske središnje banke (ECB), i zamišljen je kao dopuna novčanicama i uslugama koje nude poslovne banke.

Prema prijedlogu Europske komisije, korisnici bi dobili digitalni novčanik s ograničenjem potrošnje koje tek treba biti definirano, a koji bi funkcionirao za internetska i izvanmrežna plaćanja. Ako zakonodavstvo bude usvojeno prije kraja 2026., digitalni euro mogao bi biti dostupan za plaćanja građana do 2029, piše Eleonora Vasques za Euronews.

Europa želi kontrolirati vlastiti novac

Visa i Mastercard, obje američke kompanije, čine 61 posto kartičnih plaćanja u europodručju i gotovo sve prekogranične transakcije, prema podacima ECB-a.

Povratak američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću i njegov neprijateljski pristup i vanjskoj politici i trgovini ubrzali su raspravu, a na Europskom vijeću sredinom ožujka čelnici EU-a postavili su rok za odobrenje zakonodavstva prije kraja 2026.

Poticaj ECB-a za njegovo uvođenje djelomično je odgovor na rast privatno izdanih stabilnih kriptovaluta, koje su postupno zauzimale sve veći dio platnog prostora.

Poruka iz Bruxellesa i institucija diljem kontinenta jasna je: Europa želi kontrolirati vlastiti novac.

Kontrast s drugim velikim gospodarstvima izrazit je. SAD se kreće u suprotnom smjeru, promičući GENIUS Act kako bi privatnim stabilnim kriptovalutama dao regulatorni okvir, dok je Kina već u velikom opsegu uvela svoj digitalni juan.

Europa zacrtava srednji put - državno poduprt, strogo reguliran i osmišljen tako da monetarnu suverenost zadrži izvan privatnih ruku. Nisu svi uvjereni. Kako zakonodavstvo napreduje, protivljenje poslovnih banaka sve je jače.

Protivljenje daleko i izvan bankarskog sektora

U Bruxellesu sredinom travnja predsjednik Francuske bankarske federacije Daniel Baal izravno je napao projekt.

‘Maloprodajni digitalni euro, kako je trenutačno zamišljen, narušava tu ravnotežu pretvarajući novac središnje banke u izravnog konkurenta novcu poslovnih banaka’, rekao je.

Oprezan je i Wero, europska platna platforma koju podupiru velike banke.

Njegova izvršna direktorica Martina Weimert priznala je da postoji primjena za izvanmrežna plaćanja, ali je upozorila da bi status zakonskog sredstva plaćanja, koji bi trgovce obvezao da prihvate digitalni euro jednako kao što moraju prihvatiti gotovinu, stvorio ‘narušavanje tržišnog natjecanja’. Podupiratelji kažu da banke potpuno promašuju poantu.

‘Kao da gotovina ne postoji, a industrija tvrdi da je nepravedno jer je trgovci moraju prihvatiti, a korisnici ne plaćaju naknadu’, rekao je za Euronews Peter Norwood, istraživač u Finance Watchu, europskoj neprofitnoj organizaciji koja se zalaže za reformu financija u javnom interesu.

‘Gotovina je javno dobro. To je ono što digitalni euro treba očuvati u digitalnom dobu.’

Bez statusa zakonskog sredstva plaćanja, tvrdio je, projekt nikada ne bi dosegnuo kritičnu masu.

‘Ako ga trgovci ne moraju prihvatiti, neće imati veliku primjenu i neće osigurati trajnu dostupnost javnog novca’, dodao je Norwood.

ECB pokušava smanjiti napetosti oko digitalnog eura tvrdeći da će privatni sektor biti uključen u njegovo oblikovanje i upravljanje.

Banka kaže da će poslovni zajmodavci djelovati kao krajnji pružatelji usluga i da će za to biti nadoknađeni.

Protivljenje digitalnom euru, međutim, seže daleko izvan bankarskog sektora.

Zagovornici privatnosti i decentralizacije izrazili su zabrinutost da bi digitalna valuta koju izdaje država mogla vladama dati dosad neviđenu vidljivost nad potrošnjom građana i, potencijalno, moć da je ograniče.

Planirano ograničenje pojedinačnih iznosa koje korisnici mogu držati nije mnogo ublažilo te strahove.

Glasovi iz kriptoindustrije, iako slabija snaga u Europi nego u SAD-u, također su se usprotivili, oprezni prema digitalnoj valuti koja se natječe s decentraliziranim alternativama, a djeluje pod potpunom institucionalnom kontrolom.

Španjolac Rojas šuti

Sudbina digitalnog eura sada uvelike počiva na jednoj osobi: Fernandu Navarreteu Rojasu, španjolskom zastupniku desnog centra iz Europske pučke stranke (EPP), koji vodi predmet kroz Europski parlament, jedinu instituciju EU-a koja ga još nije pomaknula naprijed. Nije odgovorio na Euronewsove zahtjeve za komentar. Dvije osobe upoznate s pregovorima opisale su njegovo postupanje kao nepredvidivo i usmjereno na zaustavljanje zakonodavstva.

‘Ne idemo nikamo’, bila je poruka na kraju nekoliko sastanaka.

Njemački ministar financija Lars Klingbeil rekao je u veljači da oni koji se protive digitalnom euru štete Europi što je bila izravna poruka usmjerena prema Navarreteu i klubu EPP-a, koji je oko tog predmeta podijeljen.

Stajalište o isključivo izvanmrežnoj primjeni naposljetku je izbačeno iz teksta, čime je uklonjena značajna prepreka.

Njegovo ponašanje u parlamentarnim pregovorima, njegovi javni govori i nastupi upućuju na sklonost privatnosektorskim rješenjima u odnosu na digitalni euro.

Navarrete ima opsežno iskustvo u bankarskom sektoru. Obnašao je nekoliko visokih dužnosti u Španjolskoj središnjoj banci i bio direktor financija u španjolskom službenom kreditnom institutu.

Također je vodio gospodarske i javne politike u Zakladi za društvenu analizu i studije (FAES), desnom institutu povezanom s bivšim španjolskim premijerom Joséom Maríjom Aznarom Lópezom.

Prema njegovim javnim evidencijama sastanaka, održao je više od stotinu sastanaka posebno o digitalnom euru otkako je preuzeo predmet u prosincu 2024.

S obzirom na snažnu potporu vlada EU-a projektu, Parlament je mjesto na kojem će se bitka dobiti ili izgubiti.

Na industrijskom događaju sredinom travnja, koji je organizirala Francuska bankarska federacija, Navarrete je otvoreno govorio o svojoj skepsi, opisujući digitalni euro kao nešto što nije hitan prioritet.

‘Žao mi je što smo možda počeli s ne baš najhitnijim dijelovima zgrade’, rekao je.

Jasno je dao do znanja da daje prednost privatnom sektoru, opisujući ga kao ‘mnogo učinkovitiji’.

I, poput poslovnih banaka, upozorio je da bi status zakonskog sredstva plaćanja, koji je nazvao ‘atomskim oružjem’, mogao kobno potkopati privatne alternative. ‘Čak i ako je digitalni euro loš, prisiljeni ste ga koristiti’, rekao je.

Iza kulisa

Prema nekoliko osoba upoznatih s pregovorima, španjolski eurozastupnik koristio je zatvorene sastanke kako bi usporio proces, gurajući svoja stajališta u tekst i snažno se zauzimajući za ključni ustupak: ograničavanje digitalnog eura samo na izvanmrežnu upotrebu, uz obrazloženje da bi se internetska inačica izravno natjecala s Werom, Visom, Mastercardom i drugim privatnim sudionicima.

Sastanci su postajali sve polariziraniji.

S jedne strane, socijalisti (S&D), liberali (Renew Europe), Zeleni i Ljevica uglavnom su podupirali prijedlog Komisije.

S druge strane, Navarrete, predstavljajući EPP, zauzeo je suprotno manjinsko stajalište, povremeno uz potporu krajnje desnih stranaka, iako njihova prisutnost nije bila dosljedna. Pregovori još nisu završeni i ostaju složeni, ali proces se kreće naprijed.

Nacrti tekstova i zapisnici sa sastanaka koje je vidio Euronews upućuju na uravnoteženiju dinamiku nego prethodnih mjeseci.

Plenarno glasanje, izvorno predviđeno za svibanj, odgođeno je. Parlamentarni odbor sada bi trebao glasati krajem lipnja, a nakon toga slijedi glasanje na punoj plenarnoj sjednici.

Nakon što Parlament da zeleno svjetlo, počet će međuinstitucionalni pregovori između država članica EU-a, Parlamenta i Komisije, pri čemu je konačno usvajanje zakonodavstva planirano do kraja 2026.