stanje kontinenta

Europa je na prekretnici, ali i dalje razjedinjena: 'Postoje dva čvrsto razdvojena tabora'

10.09.2025 u 23:24

Bionic
Reading

Europa je na sigurnosnoj prekretnici. Ruski dronovi završili su u Poljskoj, a Izrael i dalje izvodi napade diljem Bliskog istoka, uz nezanemarivu humanitarnu krizu u Gazi. Pitanje je može li Europa biti dovoljno jedinstvena da se obrani od vanjskih faktora koji bi joj mogli naštetiti

U svom govoru o stanju Europske unije, Ursula von der Leyen je rekla da se Europa bori za svoje vrijednosti i demokraciju. Njen govor je došao nedugo nakon ruskog napada dronovima na Poljsku, ali i nakon izraelskog napada na dužnosnike Hamasa u Katru.

Europarlamentarni zastupnik i izvjestitelj za Srbiju, Tonino Picula je u emisiji Otvoreno rekao da ne vidi nikakvu slučajnost u potezima Kremlja.

'Ne vjerujem u nikakve koincidencije kada je riječ o Putinovu režimu. Riječ je o političkoj poruci koja ima i vrlo ozbiljnu vojnu komponentu', rekao je Picula, naglasivši kako masovni napad dronovima na teritorij Poljske predstavlja 'svojevrsno iskušavanje NATO-a i njegove reakcije u slučaju ozbiljnijeg napada', rekao je Picula i dodao da je ova situacija već u raspravi u Europarlamentu.

'Još jednom se pokazuje da svi oni koji obećavaju primirje ili čak mir nakon tri i pol godine rata zapravo siju iluzije. Po mojoj ocjeni, Vladimir Putin ne želi kraj rata, on želi kraj Ukrajine. Njegov cilj nije samo Ukrajina, već i slabljenje NATO-a, osobito država članica EU-a koje su najbliže bojišnici', zaključio je Picula.

Očita razjedinjenost EU

HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler dodaje da 'ova današnja situacija još jednom podcrtava ono na što upozoravamo već neko vrijeme. Živimo u svijetu koji je opasniji nego ikada, a sigurnosna arhitektura Europe je, u najmanju ruku, uzdrmana'. Naglasio je pritom nikad veću potrebu za zajedništvom i jedinstvom, jer je to jedino sigurnosno jamstvo za EU, baš kao u slučaju obaranja ruskih dronova.

No, EU je i dalje razjedinjena po pitanju sankcija Rusiji. Profesor političke ekonomije Kristijan Kotarski smatra da 18 paketa sankcija nije bilo dovoljno učinkovito te da zato EU ide i po 19.

Financiranje Putinova rata

'Sankcije su bile pune rupa, poput švicarskog sira', izjavio je i upozorio da je ključni problem EU njezina energetska ovisnost, jer uvozi oko 55 posto svojih energetskih potreba, a u posljednjih 15 godina nije uspjela značajno povećati vlastitu proizvodnju energije.

'EU trenutno proizvodi oko 2700 teravatsati godišnje, dok SAD proizvodi 4400, a Kina je u istom razdoblju skočila s 4000 na više od 10.000 teravatsati. Ne možete biti autonomni akter bez energetske samodostatnosti. Kroz treće zemlje i manipulaciju deklaracijama, velika količina ruske nafte i dalje završava u EU. Na kraju dana, mi i dalje financiramo Putinov rat', ustvrdio je.

Jedan bivši eurozastupnik kritizirao je Uniju zbog fokusa na izvozne, a ne na uvozne sankcije Rusiji. 'Moramo u kratkom roku stvoriti kapacitete za proizvodnju većih količina energije. Sve dok Putinu ne stanemo na financijski žulj, situacija će ostati vrlo nepovoljna po Ukrajinu i dugoročno ugroziti sigurnosnu arhitekturu Europe', zaključio je Kotarski.

Slijede li sankcije Izraelu?

Von der Leyen je u svom govoru najavila i sankcije Izraelu zbog humanitarne i vojne krize u Gazi. No, profesor Goran Bandov tvrdi da EU ima manji utjecaj na vanjsku politiku od pojedinačnih država članica. 

Učinak tih mjera bit će poznat tek kad se zakonski okviri realiziraju. No, njima bi mogle biti zahvaćene i "ekstremne" organizacije. 

'To je smjer u kojem EU vjerojatno može ići", dodao je, uz primjedbu o razjedinjenosti i po tom pitanju, jer postoje 'dva čvrsto razdvojena tabora' unutar Unije - jedan koji je nastrojen propalestinski, a drugi koji smatra da još nije vrijeme za to.

'Niti jedna strana nema ništa protiv palestinske suverenosti, nego je samo pitanje trenutka kad se ona treba ostvariti', zaključio je Bandov.