Tijekom jednosatnog govora, u Bruxellesu poznatijem kao SOTEU, šefica Europske komisije predstavila je postignuća u prethodnoj godini, najveće izazove s kojima se Europa trenutno suočava te najavila nove alate i mjere pomoću kojih će se u nadolazećem razdoblju boriti s tim izazovima. Politico je istaknuo nekoliko ključnih točaka govora Ursule von der Leyen.

Podrška istočnoj granici Europe protiv Putina

Zagovornici snažne obrane bit će zadovoljni jer Von der Leyen želi da EU financijski podupre napore zemalja na prvoj liniji obrane svojih granica od moguće ruske agresije. Ovo je dugo bila želja država poput Poljske, Estonije i Litve.

>>>Govor Ursule von der Leyen o stanju Unije pratili smo uživo<<<

Mjere za Izrael

Polovica dvorane bila je odjevena u crveno u znak sjećanja na žrtve Gaze, a Von der Leyen je obećala odlučne mjere da bi odgovorila na humanitarnu krizu. Komisija će, najavila je, privremeno obustaviti bilateralna plaćanja Izraelu, predložiti obustavu trgovinskog sporazuma i sankcionirati 'ekstremističke ministre'.

Korištenje zamrznutih ruskih sredstava

Ukrajina i njezini saveznici mogu odahnuti nakon što je Von der Leyen predložila korištenje zamrznutih ruskih sredstava za izdavanje 'reparacijskog zajma' koji bi financirao Ukrajinu u nadolazećim godinama. No ova najava postavlja više pitanja nego što daje odgovora i vjerojatno će izazvati negodovanje među pravnicima i financijskim službenicima koji će morati provesti taj prijedlog.

Protivljenje Trumpu

Von der Leyen je jasno odbila Trumpove ponovljene prijetnje dodatnim carinama protiv zemalja s digitalnim pravilima ili porezima na tehnologiju. EU neće popustiti u pogledu svojih tehnoloških regulacija, što je poruka koja bi mogla zasmetati Bijeloj kući.

Neočekivan lijevi zaokret

Bilo da je riječ o pokušaju jačanja centar-lijevog krila njezine koalicije ili o privlačenju birača, Von der Leyen je u području ekonomije pokazala popustljivost s naglaskom na socijaldemokratske vrijednosti. Teoretski, EU je socijalna prava od 2017. godine proglasio jednim od svojih stupova, no u praksi su tržišna integracija i ekonomska pitanja uglavnom prioritet. Možda se to sada počinje mijenjati.

Znakovito je i to što je Von der Leyen neizravno najavila vraćanje Europe nuklearnoj energiji, rekavši da ona mora biti osnova opskrbe domaćom obnovljivom energijom. Ova promjena bila bi povijesna za europski blok, a koji se već tradicionalno nalazi u raspravama o tome hoće li financirati nuklearne elektrane te hoće li električnu energiju proizvedenu razdvajanjem atoma kvalificirati kao 'zelenu'.