Središnji je to dio novog prijedloga Europske komisije za stvaranje tzv. vojnog Schengena, čiji je cilj ubrzati i olakšati kretanje vojske unutar EU-a, piše Euronews.

'Danas su nažalost potrebni mjeseci da bi se vojna oprema i trupe premjestile, recimo, sa zapada na istok', upozorio je europski povjerenik za održivi promet i turizam Apostolos Cicikostas. 'Ono što želimo učiniti jest da se to dogodi u roku od nekoliko dana.' Naglasio je i ključnu poruku: 'Ne možete braniti kontinent ako se ne možete kretati preko njega.'

Paket vojne mobilnosti, koji Komisija predstavlja kao važan dio šireg jačanja europske obrane do kraja desetljeća, trebao bi ukloniti razlike u pravilima među 27 članica.

Danas neke države na zahtjev saveznika odgovaraju i po nekoliko tjedana, što se smatra neprihvatljivim u sigurnosnom okruženju u kojem, prema procjenama obavještajnih službi, Rusija do kraja desetljeća ponovno može predstavljati izravnu prijetnju drugim europskim zemljama.

Prijedlog predviđa da se u izvanrednim situacijama dopuštenje praktički podrazumijeva, a rok za odgovor iznosio bi šest sati.

Novi sustav i fondovi

Plan uključuje stvaranje europskog sustava za brz odgovor na potrebe vojne mobilnosti, po uzoru na postojeći Mehanizam civilne zaštite EU-a. U njega bi bio uključen 'fond solidarnosti za vojnu mobilnost', namijenjen oslobađanju ključnih resursa – od vlakova s ravnim platformama do trajekata i strateških zrakoplova – koje bi države članice mogle staviti na raspolaganje partnerima.

Uspostavio bi se i 'katalog vojne mobilnosti' s popisom civilne infrastrukture i opreme dvojne namjene koja se može koristiti za vojne potrebe. Rad cijelog sustava koordinirala bi nova skupina za transport vojne mobilnosti, s po jednim nacionalnim koordinatorom u svakoj državi.

Prioritet bi dobilo financiranje ključnih infrastrukturnih projekata – od cesta i željeznica do luka, tunela i mostova – da bi mogli podnijeti težinu i dimenzije modernih borbenih sustava. Lokacije četiri glavna vojna koridora zasad se drže u tajnosti.

'Solidne logističke mreže čine razliku između pobjede i gubitka ratova', poručio je Cicikostas, dodajući da je naglasak na 'kratkoročnim brzim ulaganjima'.

Koliko će sve to koštati?

Procjena povjerenika iznosi oko 100 milijardi eura, potrebnih za potpunu modernizaciju infrastrukture. Trenutno je u višegodišnjem proračunu do 2027. godinu osigurano samo 1,7 milijardi eura, što je opisao kao 'kap u moru'. Prijedlog za idući proračun, od 2028. godine, predviđa gotovo 18 milijardi eura, što je znatno više, ali i dalje daleko od procijenjene potrebe.

No infrastruktura je u pravilu dvojne namjene pa se mogu koristiti i drugi izvori, poput kohezijskih fondova i programa obrambenih kredita SAFE, naglašava Cicikostas. Države članice, većinom ujedno članice NATO-a, takva ulaganja moći će uračunati i u svoje obrambene ciljeve unutar Saveza.

'Nije to samo stvar novca. Ovaj paket se odnosi i na okvir', zaključio je Cicikostas. 'Geopolitička situacija nije jednostavna i moramo naučiti djelovati brže, raditi više i donositi rezultate ranije nego što bismo očekivali.'