Ukrajini hitno treba novac. Prema procjenama, 2026. i 2027. godine trebat će joj najmanje 90 milijardi eura da bi pokrila proračunske i vojne potrebe. Ako financijska pomoć ne počne pristizati već u proljeće, Kijev će biti prisiljen rezati javnu potrošnju, što bi moglo ozbiljno oslabiti i gospodarsku stabilnost i obrambene kapacitete zemlje. U situaciji u kojoj je SAD pod Donaldom Trumpom znatno smanjio angažman, teret sve više pada na EU.

Na stolu su dva rješenja. Prvo, koje gura Europska komisija, predviđa izdavanje beskamatnog zajma Ukrajini, osiguranog ruskom državnom imovinom zamrznutom u Europi, ponajviše u Belgiji. Drugo rješenje bilo bi novo zajedničko zaduživanje država članica, no za to je potrebna jednoglasnost – a ona se trenutačno čini nedostižnom.

Merz i Von der Leyen najglasniji zagovornici

Najglasniji zagovornici reparacijskog zajma su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i njemački kancelar Friedrich Merz. Oni tvrde da bi takav potez poslao jasnu političku poruku Moskvi da nastavak rata ima visoku cijenu, ali i dao Ukrajini stabilan izvor financiranja bez dodatnog opterećenja europskih poreznih obveznika. Inicijativu snažno podupiru i nordijske zemlje, Poljska, baltičke države, Nizozemska te Irska, a Španjolska i Portugal zauzimaju umjereno podržavajući stav.

Francuska, iako formalno nije protiv, zasad ostaje suzdržana. Predsjednik Emmanuel Macron rijetko se javno oglašava o toj temi, što komplicira pregovore jer Pariz raspolaže znatnim iznosima ruske imovine u privatnim bankama.

Blok otpora: Nova osovina skepticizma u EU-u

Na suprotnoj strani led je probila Belgija još na prošlom samitu Vijeća EU-a u studenome, prije svega jer se u briselskom Euroclearu nalazi oko 185 milijardi eura ruskih sredstava. Belgijski premijer Bart De Wever smatra da je prijedlog pravno i financijski preopasan te upozorava da bi njegova zemlja mogla snositi goleme rizike ako Rusija krene u pravne protumjere. De Wevera su odmah prozvali novim Orbanom, no nakon nekog vremena dobio je podršku drugih zemalja.

Osnažile su ga Italija, Bugarska i Malta zatraživši 'alternativna rješenja s manje rizika', a novi češki premijer Andrej Babiš otvoreno je poručio da njegova zemlja neće financijski sudjelovati u takvom modelu.

Poseban slučaj je, očekivano, Mađarska. Premijer Viktor Orban odbacuje svaku novu pomoć Ukrajini i tvrdi da bi zapljena ruske imovine predstavljala 'objavu rata' Moskvi. Njegov saveznik, slovački premijer Robert Fico, protivi se vojnoj pomoći, iako je spreman razgovarati o poslijeratnoj obnovi.

Trumpova sjena nad europskim prijestolnicama

Kako ističe Politico, iza rasprave se krije i snažan utjecaj SAD-a. Prema navodima više europskih dužnosnika, Trumpova administracija vrši pritisak na pojedine europske prijestolnice da odbace plan korištenja ruske imovine, a istodobno nastoji osigurati da dio tih sredstava bude usmjeren u projekte obnove pod američkim vodstvom. To je samo pojačalo dojam da Washington pokušava zaobići Bruxelles i izravno utjecati na nacionalne vlade.

Njemački kancelar Merz upozorio je da bi neuspjeh u postizanju dogovora 'teško i dugoročno' narušio sposobnost EU-a da djeluje kao jedinstven politički akter. Slična upozorenja dolaze i iz baltičkih zemalja, a one strahuju da bi financijski oslabljena Ukrajina u mirovnim pregovorima bila prisiljena prihvatiti loš dogovor.

Tehnički gledano, reparacijski zajam mogao bi biti izglasan kvalificiranom većinom, bez suglasnosti svih članica. No diplomati upozoravaju da bi preglasavanje Belgije, države koja nosi najveći teret rizika, bilo politički neodrživo i moglo bi gurnuti Uniju u ozbiljnu krizu. Ako se dogovor ne postigne, Komisija će morati osmisliti privremeno financijsko rješenje da bi se spriječio ukrajinski proračunski kolaps.

Za predsjednika Volodimira Zelenskog forma je manje važna od rezultata. Kako je poručio europskim novinarima, Ukrajini je presudno da novac stigne – jer bez stabilnog financiranja, upozorava, zemlja neće moći 'ekonomski čvrsto stajati' pred nastavkom rata i neizvjesnim mirovnim pregovorima.