STIŽE VAL IZBJEGLICA

Drama u zemljama EU-a: Ne želimo biti utočište i trošiti novac na tisuće dezertera iz Ukrajine

30.10.2025 u 18:12

Bionic
Reading

Sve veći dolazak ukrajinskih muškaraca u Njemačku i Poljsku posljednjih tjedana izazvao je političke tenzije i zabrinutost u obje zemlje. U Berlinu se strahuje da bi taj trend mogao oslabiti javnu potporu vojnoj pomoći Kijevu, a u Varšavi rastu pozivi da se preispita dobrodošlica novopridošlima

Njemačka i Poljska, koje su od početka rata u Ukrajini primile najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Europskoj uniji, sada se suočavaju s novim izazovom: priljevom mladih muškaraca koji napuštaju zemlju nakon što je Kijev ublažio pravila o izlasku iz države, piše Politico.

Iako je raspoloženje prema Ukrajincima i dalje uglavnom pozitivno, njihova povećana prisutnost sve više postaje političko pitanje koje krajnje desne stranke koriste za svoje ciljeve. Kako ruska invazija ulazi u četvrtu zimu, rasprave će se, očekivano, samo zaoštriti, osobito ako milijuni Ukrajinaca ostanu bez grijanja, vode ili struje zbog stalnih ruskih napada.

VIDEO Tko ima najviše tenkova? Srbija je ispred Hrvatske

Tko ima najviše tenkova? Srbija je ispred Hrvatske Izvor: tportal.hr / Autor: EPA/PIXSELL/Neven Bučević

Berlin sve zabrinutiji

U Njemačkoj su članovi konzervativne stranke kancelara Friedricha Merza upozorili da bi javna podrška Ukrajini mogla oslabiti ako se stvori dojam da mladi Ukrajinci bježe od vojne službe.

'Nemamo interesa od toga da mladi ukrajinski muškarci provode vrijeme u Njemačkoj umjesto da brane svoju zemlju', izjavio je za Politico Jürgen Hardt, visoki zastupnik za vanjsku politiku iz Merzove stranke. 'Ukrajina sama donosi odluke, ali nedavna promjena zakona dovela je do trenda emigracije s kojim se moramo suočiti.'

U Poljskoj su reakcije još oštrije. Krajnje desna Konfederacijska stranka poručila je: 'Poljska ne može i dalje biti utočište za tisuće muškaraca koji bi trebali braniti svoju zemlju, a istodobno opterećivati poljske porezne obveznike troškovima svojeg dezerterstva.'

Skok dolazaka

Nakon što je Ukrajina ljetos ublažila pravila o izlasku iz zemlje, broj mladih muškaraca naglo je porastao. Prema podacima poljske granične straže, gotovo 45.300 njih u dobi između 18 i 22 godine prešlo je granicu s Poljskom od početka godine do kraja kolovoza. Nakon ukidanja ograničenja, u samo dva mjeseca njihov broj skočio je na 98.500, odnosno oko 1600 dnevno.

Mnogi su se zatim zaputili dalje na zapad. Njemački mediji navode da je broj mladih Ukrajinaca iste dobne skupine koji ulaze u Njemačku porastao s tek 19 tjedno sredinom kolovoza na između 1400 i 1800 tjedno u listopadu, prema podacima njemačkog ministarstva unutarnjih poslova.

Što se promijenilo?

Predsjednik Volodimir Zelenski krajem kolovoza ublažio je pravila izlaska iz zemlje za muškarce mlađe od 25 godina, a koji još nisu vojni obveznici. Ranije je svima između 18 i 60 godina bilo zabranjeno napuštati Ukrajinu, no prema novim pravilima, oni između 18 i 22 godine sada mogu slobodno odlaziti i vraćati se bez rizika od kaznenog progona.

Time se željelo omogućiti povratak onima koji su već u inozemstvu i smanjiti trend iseljavanja maloljetnika. Najavljujući promjenu, Zelenski je tada poručio: 'Ako želimo zadržati dječake u Ukrajini, stvarno moramo osigurati da prvo završe školu ovdje i da ih roditelji ne odvode.' Dodao je kako se boji da bi, u suprotnom, mogli 'izgubiti vezu s Ukrajinom'.

Socijalne naknade pod povećalom

Njemačka i Poljska zajedno ugošćuju više od polovice svih ukrajinskih izbjeglica s privremenom zaštitom u Uniji – oko 1,2 milijuna u Njemačkoj i gotovo milijun u Poljskoj, prema podacima Eurostata.

Iako Ukrajinci čine više od šest posto poljske radne snage i znatno pridonose gospodarstvu, desne stranke tvrde da dobivaju previše socijalnih naknada. Nacionalistički predsjednik Karol Nawrocki nedavno je stavio veto na zakon o dodatnoj pomoći Ukrajincima, ističući da 'samo oni koji rade i plaćaju poreze u Poljskoj trebaju imati pravo na socijalne naknade'.

Sličan stav zauzima njemačka krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), a trenutačno je prva u anketama. Stranka redovito poziva na prekid isplate socijalne pomoći Ukrajincima, istodobno se protiveći daljnjem slanju oružja Kijevu.

U Njemačkoj oko 490.000 Ukrajinaca radne dobi trenutno koristi naknadu za dugotrajnu nezaposlenost, navodi državna agencija za zapošljavanje, a Merzova koalicija razmatra prijedlog zakona kojim bi se to pravo ograničilo.

'Mnogi ljudi imaju podijeljene osjećaje o tome kako bismo trebali postupati s mladim Ukrajincima vojne dobi koji su pobjegli i primaju socijalnu pomoć. To je razumljivo', rekao je za Politico Sebastian Fiedler iz vladajuće Socijaldemokratske stranke (SPD).

Dodao je, međutim, da SPD ne smatra potrebnim žuriti s novim mjerama. 'Naša podrška Ukrajini ostaje čvrsta', naglasio je. 'Dio naših odnosa s Kijevom znači i to da ne diktiramo tko smije napuštati zemlju, a tko ne. Nije na Njemačkoj da odlučuje koje mlade ljude Ukrajina šalje u rat.'

Početna faza migracija

Dio njemačkih političara poručuje da je prerano za zaključke. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt, član konzervativaca, kazao je putem glasnogovornika da treba pričekati više podataka: 'Trenutačno se razmatra mogućnost da je ovo početna faza povećanih migracija nakon što je Ukrajina ljetos donijela novu uredbu i da bi broj mladića koji traže zaštitu mogao ponovno pasti.'

Raspravu je potaknuo bavarski premijer Markus Söder, čelnik Kršćansko-socijalne unije (CSU), predloživši ograničavanje europske Direktive o privremenoj zaštiti ako Kijev sam ne smanji broj odlazaka. Prema toj direktivi, svi Ukrajinci koji su ušli u EU nakon veljače 2022. godine automatski imaju pravo na zaštićeni status.

'Naša solidarnost ostaje', rekao je Söder. 'Ali ona podrazumijeva jasna pravila i odgovornost s obje strane.'