Srpski predsjednik Aleksandar Vučić za njemačke je medije komentirao položaj Srbije s obzirom na krizu na Bliskom istoku, ali i na činjenicu da sve više pokušava sjediti na europskoj, a ne ruskoj stolici
"Sve nam je teže", ustvrdio je srpski predsjednik Aleksandar Vučić u intervjuu za Suddeutsche Zeitung, komentirajući opskrbu energentima
"Cijene nafte na mediteranskim tržištima porasle su za 15 posto samo u posljednja dva dana, to je ludilo. Slična je situacija i s plinom", ustvrdio je Vučić.
No, za Srbiju je energetska kriza počela puno prije rata na Bliskom istoku, s američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije, koja je bila u većinskom vlasnitvu Gazpromnefta sve do prodaje tih udjela mađarskom MOL-u.
Vučić je priznao da je to usporilo gospodarski rast Srbije, ali i da ima plan za poboljšanje energetske situacije. "Razgovarali smo s njima o tome koje nove cjevovode prema raznim susjednim zemljama trebamo izgraditi do 2035. Uložit ćemo značajna sredstva u našu energetsku infrastrukturu i u tome imamo punu podršku Europske unije“, rekao je.
vezane vijesti
Zahlađenje odnosa s Rusijom
No, zbog toga su, inače vrlo dobri, odnosi s Rusijom zahladili. Otkrio je da su tijekom pregovora o prodaji ruskih udjela u NIS-u, iz Moskve stizale prijetnje prekidom isporuke plina, a ruski mediji su ga "napadali oštrije nego mnoge zapadne lidere
"Morao sam zaštititi nacionalne interese Srbije. Nismo ničije marionete", poslao je poruku Rusima te podsjetio da je pristao na to da dio NIS-a preuzmu MOL i emiratska kompanija ADNOC, uz povećanje srpskih udjela s s 29,87 na 34,87 posto.
Drugi problem je i to što je dio streljiva proizvedenog u Srbiji završio u Ukrajini. "Razgovarao sam s Putinom na sastanku u Pekingu i pokazao mu popis zemalja izvoza i rekao: ‘Evo popisa, u čemu je problem?’ On je onda pokazao na Poljsku, ali tamo je išlo samo streljivo za lovačke puške. Ali da, bilo je izvoza u Češku, u Veliku Britaniju i još nekoliko zemalja. I na kraju je završilo u Ukrajini", ispričao je Vučić.
Dodao je da je Srbija "mnogo patila" jer nije uvela sankcije Rusiji. Na pitanje je li vrijeme da to sad učine, Vučić je istaknuo: "Ako mene pitate, to je stvar prošlosti. Mi se kao Europljani suočavamo s mnogo većim problemima u budućnosti. Mislim da će kriza u Iranu imati velike političke posljedice i da će doći do značajnih promjena unutar europskih društava. A očekujemo i velike političke promjene u Sjedinjenim Državama."
Kritike Americi
Te promjene su vezane uz kritike iz Beograda zbog neodlučnog reagiranja na situaciju na Kosovu. "Nadao sam se da će zauzeti i oštriji stav protiv Kurtijevog režima na Kosovu. Oni provociraju sve Srbe koji žive na Kosovu. A tu je i taj takozvani Odbor za mir, gdje predsjednica Kosova Vjosa Osmani nastupa kao zvijezda. To nismo očekivali od Trumpove administracije", dodao je.
Ponovio je kako je odustajanje Jareda Kushnera od izgradnje hotela na mjestu Generalštaba u Beogradu bila "ogromna kampanja medija, opozicije i blokadera". Govoreći o postupanju prema studentskim prosvjedima, negirao je optužbe o prekomjernoj sili.
Europa više brzina
Objasnio je i ideju koju je nedavno, upravo preko njemačkih ideja, izložio zajedno s albanskim premijerom Edijem Ramom.
"Ne vjerujem da ćemo uskoro moći postati punopravni član Europske unije. Zato se, zajedno s Edijem Ramom, zalažem za Europu više brzina. Vjerujem u jedinstveno tržište, u Europu bez granica. Kada bismo mogli politički i ekonomski postati dio EU na taj način, bez prava glasa, bez prava veta i bez vlastitog povjerenika, to bi nas učinilo vrlo sretnima“, rekao je predsjednik Srbije.
No, to ne znači da Vučić, kako je konstatirao novinar SZ-a, "želi uživati u prednostima jedinstvenog tržišta i šengenskog prostora bez pritiska za veću vladavinu prava i demokratizaciju?“
"Ne, pritisak treba ostati i moramo se suočiti s njim. Oni bi uvijek trebali biti u mogućnosti reći: 'Niste dovoljno dobri, morate otići'", zaključio je srpski predsjednik.
