Prema Ponoševim riječima, ključni mehanizam tog opstanka vidi se u, kako kaže, sve snažnijem povezivanju kriminalnih struktura i policije. 'To je sad jedno tijelo', smatra on.

Dodaje da vlast ne pokazuje spremnost na mirnu promjenu vlasti, prenosi N1. 'Oni se ne spremaju za mirnu tranziciju vlasti. Oni se spremaju za opstanak na vlasti po svaku cijenu, za krvave glave', upozorio je.

Ponoš drži da bi bilo naivno očekivati da opozicija može odgovoriti istim metodama. 'Aparat sile imaju oni koji su na vlasti, pažljivo ga kultiviraju i pripremaju i mi ne trebamo računati na to da će sutra policajci koje Vučić ovako regrutira krenuti za narodom – dovoljno će biti da ne pucaju na narod', dodao je.

Mediji uoči izbora

Govoreći o mogućim promjenama uređivačke politike u grupaciji United Media nakon promjena u menadžmentu, Ponoš ističe da je važno učiniti sve kako bi ti mediji ostali barem elementarno funkcionalni do izbora. 'Trebamo učiniti sve da ih to puno košta ako krenu tim putem, a krenuli su, i svaki dan je važan', rekao je.

Istodobno je iznio tvrdnju o mogućem terminu izbora. Prema njegovim riječima, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, 'koliko mi je poznato, svojim važnim zapadnim sugovornicima u Münchenu nedavno rekao da će izbori biti u prosincu ove godine, a u političkom smislu prosinac je sutra'.

Zbog toga, kaže, opozicija mora ozbiljno pristupiti pripremama. 'Moramo se potruditi da se za to veliko odmjeravanje dobro pripremimo, da se dozovemo pameti', poručio je.

Odnos opozicije i studenata

Ponoš procjenjuje da zajednička izborna lista studenata i opozicije nije realna jer studenti to ne žele. Ipak, smatra da je suradnja nužna, barem na tehničkoj razini, osobito oko izbornih uvjeta i kontrole glasanja. 'Možemo imati tehničku komunikaciju, a za to ne mora biti formirana lista', rekao je.

Podsjetio je i da u opoziciji postoje razlike oko osjetljivih političkih pitanja, ali smatra da to ne bi trebalo biti presudno uoči izbora. 'Nama u onome što radimo trebaju i jedni i drugi. Kada se u prosincu ili koji mjesec kasnije budemo odmjeravali s ovom vlašću, na stolu neće biti te osjetljive teme koje nas razlikuju', naglasio je.

Po njegovu mišljenju, središnja tema okupljanja mora biti promjena vlasti. 'Nije tema jesu li oni za EU. Ova vlast nije za Srbiju', ocijenio je. Dodaje i da opozicija čeka potez studentskog pokreta: 'Strpljivo čekamo kada će studentska organizacija oformiti barem tehničko tijelo koje će biti ovlašteno razgovarati s opozicijom.'

Mogućnost postizborne krize

Predsjednik SRCE-a upozorava da se promjena mora izboriti na izborima, ali ne isključuje nemiran rasplet. 'Naravno, postoji veliki rizik da to ne bude mirno', rekao je, objašnjavajući da očekuje tijesnu izbornu utrku.

'Izbori će završiti s malom razlikom, bez obzira pobijedi li opozicija, ako se glasovi dobro izbroje, ili pobijedi aktualna vlast, jer su dovoljno pokrali. Ako razlika ne bude velika, postoji velika vjerojatnost da se igraju nastavci na ulici. To nije dobro ni za koga', upozorio je.

Podsjetio je i da je pet proeuropskih stranaka, uključujući Srbiju centar, podržalo zajedničku Izjavu o vladavini prava, demokratskim institucijama te borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Na pitanje znači li to korak prema koaliciji, odgovorio je: 'Mogao bi biti, ali je rano o tome sada govoriti jer izbori nisu raspisani.'

Rekonstrukcija vlade i regionalna poruka

Najavljenu rekonstrukciju vlade Ponoš vidi kao pokušaj skretanja pažnje javnosti. 'Kakve veze ima je li (Boris) Bratina ministar ovoga ili onoga, je li Dejan Vuk Stanković ministar informiranja ili obrazovanja, je li ministrica za energetiku u međuvremenu naučila što je amper, a što ambar', rekao je.

Na kraju se osvrnuo i na sporazum o vojnoj suradnji Zagreba, Tirane i Prištine. Smatra da to ne predstavlja vojnu prijetnju Srbiji, ali da ima političku težinu. 'To grupiranje jest politička poruka i zaslužuje političku pažnju, ali je to nešto o čemu je trebalo razgovarati s onim koji je realno tu važan, a to je Zagreb', rekao je.

O razgovoru s Plenkovićem

Podsjetio je da je predsjednik Srbije isprva tu suradnju nazvao sigurnosnom prijetnjom. 'Ako nas to ugrožava, onda nismo neka sila. A onda mu je na marginama skupa u New Delhiju Andrej Plenković objasnio da nije i on je rekao – u redu. Procjene o tome je li nešto egzistencijalna prijetnja za neku zemlju rade ozbiljni ljudi, institucije. Kako je mogao neki Plenković to negirati u razgovoru od 15 minuta', upitao je Ponoš.

Ipak zaključuje da politički signal takve vojne suradnje prema Srbiji nije pozitivan. 'Pretpostavljam da Zagreb smatra da je takva suradnja dobra za unutarnje političke prilike u Hrvatskoj jer HDZ-ova vlada ne gleda baš pozitivno na to što joj na desnom boku raste opcija koja joj uzima birače i onda se moraju pomicati udesno, a svaki put kada se vlast u Hrvatskoj pomiče udesno, to ima antisrpski prizvuk', zaključio je Ponoš u intervjuu za Kvaku 23.