Apel znanstvenika

[VIDEO] Pandemija koronavirusa dovela do neviđenih promjena, a ovi ljudi vode brigu o tome da ni nakon nje više ništa ne bude isto

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 02.08.2020 18:50
  • Objavljeno 02.08.2020 u 18:50
Ono što smo dosad saznali moglo bi zauvijek promijeniti način na koji razmišljamo o velikom broju važnih pitanja

Ono što smo dosad saznali moglo bi zauvijek promijeniti način na koji razmišljamo o velikom broju važnih pitanja

Izvor: Profimedia / Autor: Chris Ryan / Caia Image / Profimedia

Istraživači sa Stanforda i drugih institucija razmatraju moguće ishode nezapamćenog socioekonomskog poremećaja koji je izazvala pandemija i predlažu prioritete istraživanja

Baš kao što je jabuka koja mu je pala na glavu dovela Isaaca Newtona do revolucionarnog uvida u prirodu gravitacije, tako bi nas i COVID-19 mogao prosvijetliti i nagnati nas da shvatimo kako djeluju složeni zemaljski sustavi.

Rasprava u časopisu Nature Reviews Earth & Environment razmatra rezultate neviđenih promjena u ljudskim aktivnostima otkako su diljem svijeta uvedene različite mjere zaključavanja.

Ublažavanje ljudskog otiska

Ono što smo dosad saznali moglo bi zauvijek promijeniti način na koji razmišljamo o velikom broju važnih pitanja, od emisije stakleničkih plinova, preko kvaliteta zraka i povezanosti globalnog gospodarstva i siromaštvom, do sigurne hrane i krčenja šuma. To bi nam razumijevanje moglo pomoći da se izborimo za ekonomski, društveno i ekološki održiv oporavak te istovremeno spriječimo buduće krize.

Ilustracija interakcija povezanih sa socijalno-ekonomskim poremećajima, posljedicom pandemije Covida-19

Ilustracija interakcija povezanih sa socijalno-ekonomskim poremećajima, posljedicom pandemije Covida-19

Izvor: Ostale fotografije / Autor: Nature Reviews Earth & Environment

'Trenutno ublažavanje ljudskog otiska pruža nam jedinstven prozor iz kojeg možemo sagledati utjecaj ljudi na okoliš', kaže vodeći autor Noah Diffenbaugh, profesor Zaklade Kara J na Stanfordovoj Školi zemaljskih, energijskih i okolišnih znanosti.

Nejasni dugoročni utjecaji

Na primjer, rasprava o tome koliko će elektrifikacija voznog parka poboljšati kvalitetu zraka dosad se uglavnom oslanjala na teorijske argumente i računalne modele. No razmjeri nedavnih smanjenja emisija pružaju nam mogućnost korištenja atmosferskih opažanja iz kojih se može provjeriti preciznost takvih modela, piše Sci Tech Today.

Čovječanstvo se mora suočiti s posljedicama deforestacije u najsiromašnijim dijelovima svijeta

Čovječanstvo se mora suočiti s posljedicama deforestacije u najsiromašnijim dijelovima svijeta

Izvor: Profimedia / Autor: Ardea

Neki početni utjecaji zatvaranja, poput vedrog neba zbog smanjene emisije štetnih plinova, mogu se smatrati korisnim za okoliš. No manje su jasni dugoročni utjecaji, posebno oni povezani s ekonomskom recesijom. Kako bi bolje razumjeli kratkoročne i dugoročne utjecaje, istraživači su ih podijelili u dvije osnovne grupe: energiju, emisiju plinova, klimu i kvalitetu zraka s jedne te siromaštvo, globalizaciju, hranu i biološku raznolikost s druge strane.

'Gotovo preko noći ljudi širom svijeta morali su promijeniti način života i rada, načine na koje putuju, kupuju hranu, obrazuju svoju djecu. Mnogi se pritom suočavaju s gubitkom prihoda', kaže Inês Azevedo sa Stanforda. 'Moramo shvatiti kako poremećaji i katastrofe utječu na interakcije energetskih i drugih sustava koji služe društvu.'

Istraživači proučavaju utjecaj Covida-19 na zemaljske sustave

Izvor: Društvene mreže / Autor: Stanford Woods Institute for the Environment

Ključno je razumjeti utjecaj pandemije na ljudsko ponašanje i donošenje odluka. Vlade, zajednice i pojedinci u situaciji su da donose povijesne odluke o tome što će i koliko trošiti, što im je važnije i koliko se individualnog i kolektivnog rizika krije u raznim gospodarskim aktivnostima.

Cijena ljudskih života

Ove odluke mogu pomoći u kvantificiranju parametara koji se rutinski koriste u kreiranju politika zaštite okoliša; parametara poput troškova ljudskih života izgubljenih zbog onečišćenja zraka ili klimatskih promjena povezanih s emisijama ugljičnog dioksida. Ugrade li se ti ažurirani parametri u stvarne političke odluke, oni će imati trajne učinke na propise koji će dugoročno utjecati na klimu i kvalitetu zraka.

Autori spominju i nužnost političke intervencije kako bi se spriječile razne društveno-okolišne štete. Treba, primjerice, bolje istražiti povezanost siromaštva i krčenja šuma. Istraživači predlažu rješenja i metode koje su ove godine nagrađene Nobelovom nagradom za ekonomiju kako bi se istražila učinkovitost trenutnih mjera u sprečavanju krčenja šuma, prekomjernog ribolova i drugih radnji štetnih po okoliš.

'COVID-19 je jedan od najvećih izazova s kojima smo se suočili u posljednjih stotinjak godina', kaže suautor Chris Field. 'Iz svakog izazova možemo naučiti nešto novo, a ovaj rad nudi mapu koja nam nudi više mogućnosti.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!