Jedna od najpoznatijih i najstrašnijih fotografija iz razdoblja Holokausta prikazuje nacističkog vojnika s naočalama koji je na rubu masovne grobnice uperio pištolj prema klečećem muškarcu u odijelu. Godinama se ta fotografija, snimljena u današnjoj Ukrajini, pogrešno nazivala 'Posljednji Židov u Vinici', a prava lokacija i identitet vojnika ostali su obavijeni velom tajni, piše Guardian.

Jürgen Matthäus, njemački povjesničar s američkom adresom koji se bavi istraživanjem Holokausta, nakon višegodišnjeg rada u arhivima i uz pomoć umjetne inteligencije uvjeren je da je identificirao ubojicu.

Masakr u Berdičivu i primjena AI-a

Prema njegovim nalazima, objavljenim u časopisu Zeitschrift für Geschichtswissenschaft, masakr se dogodio 28. srpnja 1941. godine u citadeli Berdičiva, grada 150 kilometara jugozapadno od Kijeva i oko 90 kilometara sjeverno od mjesta koje je danas poznato kao Vinica, a koje se dugo smatralo mjestom ubojstava. Grad je stoljećima bio središte židovske zajednice, no dolaskom nacista većina tamošnje populacije bila je osuđena na smrt.

Egzekuciju je izvršio Einsatzgruppe C, mobilna jedinica zadužena za 'čišćenje' teritorija od Židova i partizana nekoliko dana prije posjeta Adolfa Hitlera. Među njima se nalazio i Jakobus Onnen, učitelj jezika i tjelesnog odgoja, rođen 1906. godine u njemačkom selu Tichelwarf.

Matthäus opisuje proces kao spoj sreće, arhivskog rada, doprinosa kolega te analize slika pomoću volontera iz Bellingcata. Kada se javio čitatelj koji je prepoznao Onnena kao rođaka svoje supruge, obiteljske fotografije uspoređene su s povijesnom fotografijom uz pomoć algoritama.

Rođaci su uništili Onnenova pisma s Istočnog fronta 1990-ih, ali još su imali njegove slike koje su volonteri Bellingcata mogli upotrijebiti za analizu slike pomoću umjetne inteligencije.

'Stručnjaci za umjetnu inteligenciju kažu mi da je, budući da je riječ o staroj fotografiji, teže postići podudaranje od 98 ili 99,9 posto', što se često postiže u suvremenom forenzičkom radu, rekao je Matthäus. Ali velika sličnost, u kombinaciji s dokazima, dala mu je kredibilitet za objavljivanje.

'Znatno se povećala upotreba digitalnih alata u humanističkim znanostima, ali obično za obradu masovnih podataka, a ne toliko za kvalitativnu analizu', rekao je o potencijalu korištenja umjetne inteligencije u svom području. 'AI nije čarobno rješenje, već samo jedan od alata. Ljudski faktor ostaje ključan', rekao je Matthäus.

Tko je bio Jakobus Onnen?

Onnen je bio obrazovan čovjek, učitelj francuskog, engleskog i tjelesnog odgoja koji je volio putovati i učiti jezike. U nacističku stranku učlanio se još prije Hitlerova dolaska na vlast 1933. godine. Iako je sudjelovao u masakru, nikada nije napredovao iznad nižeg čina i poginuo je u borbi 1943. godine. 'Sudjelovanje u ubojstvima poput ovoga bilo je podrazumijevano, ali nije donosilo nikakve 'bodove' u tim jedinicama', rekao je Matthäus.

On danas radi s ukrajinskim kolegom Andrijem Mahaleckim na pokušaju da se identificira i sama žrtva s fotografije. To je izuzetno težak zadatak jer su, za razliku od deportacija sa zapada Europe, masovne egzekucije u Sovjetskom Savezu rijetko bile bilježene s imenima.

Od 20.000 Židova u Berdičivu, do 1944. godine preživjelo je samo 15 ljudi. 'Ova fotografija trebala bi biti jednako važna kao i ona s vrata Auschwitza, jer prikazuje neposredan čin ubojstva – pogled uči u oči krvnika i žrtve', naglasio je Matthäus.