Na sjevernom Atlantiku, između Škotske i Islanda, odvija se situacija koja bi se lako mogla pretvoriti u najozbiljniji pomorski incident između SAD-a i Rusije posljednjih godina. U središtu priče je naizgled običan tanker, trenutačno bez tereta, ali s vrlo problematičnom prošlošću – povezanom s Venezuelom, Iranom i američkim sankcijama
Sjedinjene Države razmatraju zapljenu, a Rusija je na to odgovorila slanjem ratnih brodova kao pratnje, tvrdeći da tanker plovi pod ruskom zastavom u skladu s međunarodnim pomorskim pravom.
Brod koji je promijenio ime, zastavu i rutu
Donedavno je nosio ime Bella 1, a već je bio na meti američkih vlasti. Američka Obalna straža pokušala ga je zaustaviti i zaplijeniti na Karibima, uz sudski nalog, zbog sumnje da je kršio sankcije i prevozio iransku naftu, javlja BBC.
vezane vijesti
Nakon toga brod je naglo promijenio kurs, potom i ime – u Marinera, a zatim i zastavu, prešavši s gvajanske na rusku registraciju. Upravo taj potez označio je prijelaz iz sankcijskog u geopolitičko pitanje.
Američke sankcije i vojna opcija
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa prošlog mjeseca najavila je blokadu tankera povezanih s Venezuelom, uz obrazloženje da režim u Caracasu koristi pomorski promet i za kriminalne aktivnosti, uključujući krijumčarenje droge.
Situacija se zaoštrila nakon američke vojne operacije u Caracasu, u kojoj je uhićen sada već bivši venezuelski predsjednik Nicolás Maduro. U tom kontekstu tanker na Atlantiku promatra se kao dio šire mreže koju Washington želi razbiti.
Prema informacijama američkih dužnosnika, SAD bi radije zaplijenio nego potopio brod, no vremenski uvjeti, udaljenost i prisutnost ruske mornarice čine svaku operaciju iznimno osjetljivom.
Ruska pratnja i poruka Zapadu
Rusija tvrdi da je tanker u potpunosti legalan i da plovi međunarodnim vodama pod njezinom državnom zastavom. Moskva otvoreno izražava zabrinutost zbog, kako navodi, 'neproporcionalne pažnje' koju mu posvećuju američke i NATO-ove snage.
U priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova naglašava se da Zapad često govori o slobodi plovidbe, ali da u ovom slučaju sam krši to načelo. Slanjem mornaričke pratnje Rusija jasno poručuje da je spremna štititi brodove koje smatra svojima, čak i kada su pod zapadnim sankcijama.
Međunarodno pravo: Zastava nije presudna
Iako se u javnosti često ističe da je brod pod zaštitom države čiju zastavu nosi, pomorski analitičari upozoravaju da to u ovom slučaju ne mora biti presudno. Američke sankcije i eventualna zapljena ne temelje se na imenu ili zastavi tankera, nego na IMO broju, vlasničkoj strukturi i povijesti kršenja sankcija.
Drugim riječima, promjena imena i registracije može zakomplicirati diplomatske odnose, ali ne mora spriječiti američku intervenciju ako Washington procijeni da ima pravnu osnovu za djelovanje.
Uloga Velike Britanije i NATO-a
Tanker se nalazi relativno blizu europskih obala, a dolazak većeg broja američkih vojnih transportnih zrakoplova i helikoptera u regiju samo je pojačao napetosti. Ako bi SAD odlučio provesti operaciju iz baza u Ujedinjenom Kraljevstvu, London bi morao biti unaprijed obaviješten.
Britansko ministarstvo obrane zasad to odbija komentirati, no činjenica da se sve odvija na pragu Europe čini ovu krizu većom od bilateralnog spora između Washingtona i Moskve.
