Istraga otkriva kako se preko mreže tvrtki iz azijskog financijskog središta europski proizvodi dvostruke primjene – roba civilne, ali i potencijalno vojne namjene – preusmjeravaju u Rusiju, unatoč zabranama EU-a.

U industrijskoj zoni Hong Konga, u neupadljivoj sivoj zgradi bez istaknutog imena tvrtke, smješten je ured kompanije Woeroon Electronic. Ulaz čuvaju nadzorna kamera, čelična sigurnosna vrata i lokot. Diskrecija nije slučajna. Prema dostupnim podacima, upravo je Woeroon između veljače 2022. i veljače 2024. godine posredovao u izvozu europskih proizvoda vrijednih 23,6 milijuna eura u Rusiju. Riječ je o robi koja može imati i vojnu primjenu.

Predstavnik tvrtke, koji se predstavlja kao 'gospodin Cheng', potvrđuje da se Woeroon bavi nabavom teško dostupnih zapadnih elektroničkih komponenti. Na pitanje novinara njemačkog WiWo-a o Rusiji ne daje izravan odgovor, ali priznaje da tvrtka ima 'dugogodišnje klijente' u toj zemlji.

Tragovi s bojišta u Ukrajini

Ukrajinska vlada od početka rata sustavno objavljuje popise zapadnih komponenti pronađenih u ruskom naoružanju, a i u njegovoj četvrtoj godini redovito se pojavljuju dijelovi njemačkih proizvođača.

VIDEO Šef NATO-a otvoreno: 'Rusa ima 140 milijuna, nas gotovo milijardu. Tko je jači?'

Primjerice, početkom godine iz ostataka ruskog drona izvađen je tranzistor njemačkog proizvođača čipova Infineona. Takvi proizvodi podliježu strogim pravilima izvoza iz EU-a, a njihova isporuka Rusiji u pravilu je zabranjena.

Prema analizi američke nevladine organizacije Odbor za slobodu u Hong Kong (CFHK), samo u prve dvije godine rata roba visokog rizika europskih proizvođača, vrijedna najmanje 191 milijun eura, stigla je u Rusiju preko Hong Konga. Na popisu se nalaze proizvodi 29 kompanija, uključujući njemačke industrijske divove poput Siemensa, Infineona, Würtha, Hartinga i Phoenix Contacta.

Od Malezije do Moskve

Roba rijetko putuje izravno iz Njemačke u Rusiju te se često proizvodi ili završno sklapa u azijskim pogonima, primjerice u Maleziji, gdje Infineon obavlja završnu fazu pakiranja čipova. Potom preko posrednika iz Hong Konga završava kod ruskih kupaca.

Tvrtke naglašavaju da su nakon početka rata u potpunosti obustavile poslovanje s Rusijom i uvele stroge kontrole. Infineon, osim toga, ističe da godišnje proizvodi oko 30 milijardi čipova te da im je iznimno teško pratiti svaki proizvod kroz cijeli njegov životni ciklus.

Ugovori s distributerima sadrže tzv. 'no-Russia' klauzule, postoje i interne crne liste partnera, a sumnjive narudžbe prijavljuju se vlastima. No proizvođači priznaju da je spriječiti preprodaju preko trećih zemalja izuzetno složen zadatak.

Mreža povezanih tvrtki

Iza Woeroona stoji razgranata mreža povezanih tvrtki registriranih na istoj adresi i pod istim vlasništvom poduzetnice Shu Mi. Jedna od povezanih kompanija, Chipgoo Electronics Limited, već se nalazi na popisu sankcioniranih subjekata EU-a.

Woeroon zasad nije na listama sankcija. No testna narudžba, poslana uime fiktivnog ruskog trgovca iz Moskve, rezultirala je brzom ponudom, uključujući Infineonove čipove.

Slične veze postoje i kod logističkih tvrtki kao što je TBN Logistic, a ona dijeli vlasničke poveznice s ranije sankcioniranom kompanijom MAK Logistics. Prema američkim podacima, MAK je isporučio oko 34 milijuna eura vrijedne europske robe visokog rizika ruskim vojnim poduzećima.

Crvena upozorenja

Prema pravilima EU-a, izvoznici moraju pribaviti izjavu krajnjeg korisnika kojom se potvrđuje da roba neće završiti u Rusiji, no pravnici upozoravaju da potpisana izjava ne oslobađa tvrtku obveze provjere poslovne prakse partnera. Postoje i tzv. crvena upozorenja: nagli rast narudžbi iz određenih zemalja, neuobičajene količine robe ili web stranice na ruskom jeziku mogu upućivati na pokušaj zaobilaženja sankcija.

Pravna granica između 'izravnog' i 'neizravnog' izvoza pritom je tanka. Ako je netko 'znao ili je morao znati' da će roba završiti u Rusiji, mogao bi kazneno odgovarati, no dokazivanje toga iznimno je složeno.

EU naglašava da je suzbijanje zaobilaženja sankcija prioritet, ali provedba uvelike ovisi o samim proizvođačima i njihovim sustavima upravljanja rizicima. Dok Bruxelles poziva Kinu da spriječi materijalnu potporu ruskoj ratnoj mašineriji, mreže posrednika u globalnim trgovačkim središtima poput Hong Konga, Dubaija ili Istanbula nastavljaju poslovati u sivoj zoni.