Razvoj softvera uz pomoć umjetne inteligencije dosegnuo je prijelomnu točku barem u jednoj od vodećih svjetskih streaming kompanija. Prema riječima supredsjednika uprave Spotifya Gustava Söderströma, najbolji developeri u tvrtki od prosinca nisu napisali 'nijednu jedinu liniju koda'.

Izjavio je to tijekom objave poslovnih rezultata za četvrto tromjesečje, paralelno s podacima o ubrzanom razvoju proizvoda. Tvrtka je naglasila da je 2025. godine isporučila više od 50 novih značajki i izmjena u svojoj aplikaciji za streaming. Među nedavno predstavljenim funkcijama su liste pjesama pokretane AI-em, brojne stranice za audioknjige i funkcija 'O pjesmi', što uprava navodi kao dokaz povećane produktivnosti.

Honk i Claude Code u svakodnevnom razvoju

Ključnu ulogu u transformaciji ima interni sustav nazvan Honk te inženjerima omogućuje brže kodiranje i implementaciju. Sustav koristi generativnu umjetnu inteligenciju, konkretno alat Claude Code, za gotovo trenutačno postavljanje promjena u aplikaciji.

Söderström je opisao primjer iz prakse: 'Inženjer tijekom jutarnje vožnje na posao, putem Slacka na mobitelu, može zatražiti od Claudea da ispravi pogrešku ili doda novu funkcionalnost u aplikaciju iOS.' Nakon što Claude dovrši zadatak, inženjer dobiva novu verziju aplikacije na Slack na svom telefonu kako bi je mogao spojiti u produkciju, i to prije dolaska u ured. Prema njegovim riječima, takav je način rada 'ubrzao razvoj i implementaciju u golemim razmjerima'.

'Ne vidimo ovo kao kraj razvoja umjetne inteligencije, nego tek kao početak', poručio je Söderström, sugerirajući da će se opseg primjene AI-a samo širiti.

Podaci o glazbenim preferencijama kao konkurentska prednost

Osim ubrzanja razvoja softvera, Spotify ističe stratešku vrijednost podataka koje prikuplja. Söderström je naveo da tvrtka gradi jedinstven skup podataka koji drugi veliki jezični modeli ne mogu lako komoditizirati, za razliku od općih internetskih izvora poput Wikipedije.

Razlog leži u prirodi glazbe i osobnih preferencija. Na pitanje što je glazba za vježbanje ne postoji jedan točan odgovor; izbor ovisi o osobi i geografiji. U Sjedinjenim Državama mnogi preferiraju hip hop dok milijuni biraju death metal. U dijelovima Europe popularan je EDM, a u Skandinaviji mnogi treniraju uz heavy metal.

'Ovo je skup podataka koji upravo sada gradimo i koji nitko drugi zapravo ne gradi. Ne postoji u ovim razmjerima. I vidimo kako se poboljšava svaki put kada ponovno treniramo modele', rekao je Söderström.

Takvim pristupom Spotify nastoji izgraditi bazu znanja i preporuka koju drugi modeli ne mogu jednostavno replicirati jer se temelji na specifičnim obrascima slušanja i ponašanja korisnika.

Pristup AI-em generiranoj glazbi

Tijekom razgovora s analitičarima otvoreno je i pitanje AI-em generirane glazbe. Tvrtka je pojasnila da omogućuje izvođačima i diskografskim kućama da u metapodacima pjesama naznače na koji je način skladba nastala. Istodobno platforma aktivno nadzire sadržaj da bi spriječila spam i druge zloupotrebe, piše TechCrunch.

Iz poruka uprave proizlazi da Spotify ne tretira umjetnu inteligenciju kao eksperimentalni dodatak, već kao temeljnu infrastrukturu budućeg razvoja. Kombinacija ubrzanog razvoja softvera, vlastitih podataka o glazbenim preferencijama i kontrole nad novim oblicima sadržaja sugerira da kompanija vidi AI kao ključnu polugu rasta i diferencijacije na tržištu streaminga.